• Menadžment/
• Povijest/
• Društvo/

28. 02. 2024

O industriji, P&P-u i o 70 godina Elektrotehničkog društva Zagreb

• Marijan Ožanić

Ispitivanje transformatora 725 MVA za termoelektranu  Nikola Tesla u Obrenovcu u svibnju 1984.godine To su bili najveći transformatori ikada proizvedeni u Končaru

(Izvor slike: knjiga „Rade Končar 1946 do 1986“)

Uvod

U organizaciji Elektrotehničkog društva Zagreb (EDZ) u Sivoj vijećnici FER-a (Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo) u Zagrebu, 22. i 23. studenog 2023. godine održano je 46. međunarodno savjetovanje „Planiranje i projektiranje“, P&P 2023. -  „Zelena energetska tranzicija – priprema i provedba projekata“

Uz to je Elektrotehničko društvo Zagreb obilježilo i 70. godišnjicu svog djelovanja.

Znanstveno-stručni pokrovitelji Savjetovanja bili su  FER iz Zagreba i FERIT iz Osijeka, uz veliki broj ostalih pokrovitelja, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH., Hrvatskog inženjerskog saveza, Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, Elektroinštituta Milan Vidmar i Končara.

Logo EDZ-a

Zašto je Savjetovanje P&P važno

Nakon što su stručni časopisi „Elektrotehnika“ i „Strojarstvo“ prestali izlaziti Savjetovanje P&P je uz Konferenciju PIFT (Povijest i filozofija tehnike) i Konferenciju CIGRE jedino mjesto gdje inženjeri elektrotehnike i strojarstva mogu izmjenjivati svoja iskustva i predstaviti rezultate svog rada, doznati novosti iz tehnike, a uz to poslušati predavanja o povijesti razvoja tehnike, o životu velikana koji su razvijali hrvatsku tehniku i o trendovima razvoja u budućnosti.

Početkom 2000 godine nekoliko moćnih akademskih „mudraca“ utjecali su da se prestanu financirati stručni časopisi na hrvatskoj jeziku, jer je, po njihovom mišljenu, jedino važno objavljivanje u stranim časopisa, odnosno u časopisima  na engleskom jeziku. Znanstvenici i stručnjaci su se počeli ocjenjivati samo prema IF faktoru, tzv. čimbeniku odjeka, odnosno prema broju citiranja nekog članka. A za to su važni samo međunarodni časopisi na engleskom jeziku. Za časopise na nacionalnim jezicima se IF faktor niti ne računa, pa za naše „mudrace“ oni nisu važni. To je uništilo domaće stručne časopise koji su nekada bili važno mjesto razmjene informacija o  stanju domaće znanosti, znanju i rezultatima rada naših stručnjaka.

To još više ističe veliku važnost Savjetovanja P&P koje kroz svoje zbornike s referatima predavača,  pored ostalog, zamjenjuje nekadašnje stručne časopise.

Osim toga P&P je i prilika da se stručnjaci elektrostrojarske struke susretnu, porazgovaraju, izmjenjuju iskustva, stvaraju kontakte i druže.

U hrvatskom društvu i politici dominiraju, pravnici, politolozi, ekonomisti i liječnici. Većina od njih o gospodarstvu ili ne zna ništa ili na gospodarstvo i industriju gledaju kroz financijska izvješća, različite tabele i makroekonomska razmatranja. Zato mi je bilo drago kada sam u knjizi  „Između prošlosti i budućnosti“ Krešimira Ćosića pročitao:

         „Godine 1998. moja bivša tajnica napušta Ministarstvo  obrane i odlazi za vojnog atašea u Kinu. Nakon nekoliko mjeseci zamolio sam ju da mi pošalje životopise članova Centralnog komiteta komunističke partije. Zašto? Bilo je to vrijeme početka snažnog gospodarskog i tehnološkog rasta Kine, jačanja kineskog izvoza i globalnog gospodarskog utjecaja, pa je svakako bilo interesantno saznati nešto više o ljudima koji su svojim odlukama pokrenuli transformacijske gospodarske procese u toj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu.

       Iskreno, moram reći da uopće nisam bio iznenađen kada sam pregledavao dobivene informacije i životopise tih ljudi te ustanovio da su oni uglavnom bili inženjeri metalurgije, energetike, strojarstva, građevinarstva, kemije, itd., uz to ljudi s dugogodišnjim vrlo uspješnim radom u gospodarstvu i industriji.

       Pustimo po strani ideologiju koja će vjerojatno neke puno više zaintrigirati nego smisao i razlog mog pitanja s obzirom na dobivene vrijedne informacije za koje se nadam da mogu biti instruktivne i korisne i nama u Hrvatskoj………

       Možemo li nešto iz tih dvaju primjera naučiti, tj. iz dalekog Singapura i Kine? Kakva li je danas naša društvena i socijalna harmonija? I gdje su naši inženjeri u hrvatskoj politici?......

         Zbog toga danas, 2021. godine, mislim da Hrvatska treba sustavno i organizirano stvarati novu generaciju lidera kao 1991. kako bi jednog dana postala moderna država.“

Knjigu je napisao prof.dr.sc. Krešimir Ćosić, general Hrvatske vojske, znanstvenik, sveučilišni profesor na FER-u. On u knjizi opisuje važne događaje u Domovinskom ratu, stvaranje Hrvatske vojske i analizira uzroke zašto Hrvatska ne napreduje kao što bi mogla.

Ta nova generacija hrvatskih lidera o kojima piše dr. Krešimir Čosić sigurno bi trebala znati mnogo više o industriji i gospodarstvu od današnjih lidera i znala bi cijeniti inženjersku struku i konferencije o elektrotehnici, znanosti, gospodarstvu i industriji.

46. međunarodno savjetovanje P&P 2023

Savjetovanje  koje se održalo u studenom 2023. bilo je bogata sadržajem, temama i predavačima. U 10 sekcija moglo se poslušati 49 predavanja. Obuhvaćena su sjedeća stručna područja:

1. Elektroenergetika
2. Razvoj i priključenje obnovljivih izvora energije na elektroenergetski sustav
3. Priprema izgradnje i izgradnja visokonaponskih objekata i postrojenja
4. Nove tehnologije
5. Informacijske i napredne tehnologije
6. Zakonodavstvo
7. Distributivne mreže, niskonaponske električne instalacije
8. Električna rasvjeta – energetska učinkovitost
9. EDZ 70
10. Industrija – prošlost, sadašnjost, budućnost.

Sudionici 46. međunarodnog savjetovanja P&P 2023.

(Izvor slike: Nada Medzilkić, EDZ)

Sekcija „Industrija – prošlost, sadašnjost, budućnost“

Na programu Savjetovanja P&P 2023. godine prvi put se našla sekcija „Industrija - prošlost, sadašnjost i budućnost“. To je važno, jer želimo da industrija ponovo dođe u fokus razvoja gospodarstva. Početkom 1990-ih u  politici i u  velikom dijelu naše  znanstvene zajednice (a isto tako na cijelom Zapadu) bilo je popularno govoriti da industrija nije važna, već da su važne samo usluge. To je u to vrijeme bila moda. Čak je takva „mudrost“ bila  zapisano i u Strategiji razvoja Hrvatske. A profesori s Ekonomskog fakulteta su uvjeravali javnost da je Zagreb preskup za industriju.

Zadnjih nekoliko godina uvidjelo se da je to bio potpuno pogrešan i glup način razmišljanja i ponovno se počelo govoriti i u znanstvenoj literaturi pisati o važnosti industrije.

Osim toga, podaci iz 2016. godine o sastavu BDP-a u tranzicijskim državama pokazali su da su najbolji rast ostvarivale države kojima je u BDP-u dominirala prerađivačka industrija, dok su države koje su se oslanjale na prirodna bogatstva ostvarivale lošije rezultate, a isto je pravilo vrijedilo i za države kojima je veliki dio BDP-a generiran kroz turizam. Od prvih deset najrazvijenijih tranzicijskih  zemalja nijedna ne ovisi o prirodnim resursima i o turizmu. Niti jedna tranzicijska zemlja nije uspjela doći među najrazvijenije oslanjajući se na prirodne resurse i na turizam.

Zato ću malo detaljnije predstaviti predavanja iz sekcije „Industrija“.

Predavači su bili ljudi koji su cijeli ili većinu svog radnog vijeka radili u industriji i prenijeli su svoja iskustva. Uz svoje predavanje autori su napisali i tekstove koji su se našli u Zborniku koji je stavljen na Internet na kraju Savjetovanja.

Ivan Milčić, dipl.inž.

Ivan Milčić, dipl.ing.  govorio je o temi „Primjena lean filozofije u proizvodnom poduzeću“

Ivan Milčić je bio dugogodišnji direktor tvornice „KONČAR-Energetski transformatori“.  Postao je direktor 1991. u najturbulentnijim godinama Končara, kada je poduzeće  bilo u stečaju, krenuo od nule, proveo restrukturiranje poduzeća, uveo nove metode rada  i malo, po malo, poduzeće Energetski transformatori postalo je jedno od najboljih poduzeća na svijetu na svom poslovnom području i veliki izvoznik.

U to vrijeme raznoraznim „bjelosvjetskim, trećerazrednim  konzultantima“ naša velika poduzeća plaćala su ogromne novce za elaborate koji su ostajali u ladicama i nitko ih nije ni pročitao, a iskustva inženjera Milčića nisu gotovo nikoga zanimala. Zato su sudionici Savjetovanja mogli o toj važnoj i zanimljivoj temi dobiti informacije „iz prve ruke“.

Ivan Milčić, dipl.ing.

(Izvor slike: arhiva autora)

U svom predavanju  inženjer Ivan Milčić je govorio o svom iskustvu u uvođenju namodernijih metoda organizacije proizvodnje i efikasnih proscesa rada. Opisao je razlog uvođenja, metode rada i aktivnosti kao i postignute rezultate koji su bili vidljivi u kvaliteti proizvoda, produktiivnosti, konkurentnosti, troškovima te u konačnici u financijskom efektu. Velika vrijednost predavanja bila  je u činjenici da opisuje svoje iskustvo u realizaciji projekta u praksi u konkretnom poduzeću.

Najprije je  opisao veliko poduzeće koje zapošljava 500 radnika, prikazao vrstu i složenost proizvoda, karakteristiku proizvodnih procesa, dotadašnji način proizvodnje i probleme na tržištu koji su zahtijevali da se drastično smanje troškovi proizvodnje. Odlučio je primijeniti u tvornici suvremenu japansku metodu rada, (Toyotin način proizvodnje),  lean proizvodnu filozofiju koja uključuje stalno poboljšanje procesa i maksimalnu orijentiranost prema zahtjevima kupaca. Lean je proizvodna filozofija koja skraćuje vrijeme od narudžbe kupca do isporuke gotovog proizvoda, eliminirajući sve izvore rasipanja (gubitaka) u proizvodnom procesu. (Lean = engl. vitak,  znači manje svega, manje skladišta, manje vremena, manje ljudskog napora, manje investicija, napora i kapitala.. )

Takva proizvodna filozofija predstavlja revolucionarnu promjenu u odnosu na dotadašnji način rada, a primjena u praksi zahtijeva veliku umješnost rukovođenja, rješavanje mnogobrojnih problema, svladavanje otpora, motiviranje  radnika, uvođenje novih načina rada, efikasne organizacije  uz stalnu borbu s konkurencijom na tržištu.

Organizacija projekta

(Izvor slike: članak I. Milčića u Zborniku)

Strateška odluka o uvođenju lean filozofije u proizvodnju da kroz povećanje produktivnosti, smanjenje troškova procesa i materijala, smanjenje troškova kapitala u tvornici smanje ukupne troškove za 30% donesena je 1998. godine.

Najviše ih je motiviralo na poboljšanje procesa saznanje o kraćem trajanju proizvodnog ciklusa kod njihovih  konkurenata.

Skraćivanje procesa bi  povećalo proizvodne kapacitete bez dodatnih ulaganja, a time i mogućnost povećanja prodaje i ukupnog prihoda. Pored toga  veći obrtaj može smanjiti  zalihe materijala i proizvoda u proizvodnji. Novac je kraće angažiran u materijalu i poluproizvodima i dostupan je za naredne aktivnosti.

Saznanje da njihovi  proizvodi istih parametara imaju veću mase u odnosu na neke konkurente potaknulo ih je na analizu svojih proračuna, računskih kriterija, tolerancija, te iniciralo daljnji razvoj na nekim područjima sa ciljem smanjenja troškova materijala za 30% u tri godine

Inženjer Milčić je i u predavanju i u tekstu u Zvorniku opisao kako su motivirali radnike, uvodili novu organizaciju i novi način rada te realizirali projekt koji su nazvali TEMPEL sa četiri stupa (cilja)  što su ih nastojali ostvariti.

TEMPEL ima četiri stupa:

1. Brzina 200 (50% skraćenje vremena proizvodnje)
2. Zalihe 10% u odnosu na prodaju, 15% ukupan kapital na prodaju
3. Smanjenje troškova materijala 30% u 3 godine
4. Povećanje prodaje 6% godišnje

Projekt TEMPEL

(Izvor slike: članak I. Milčića u Zborniku)

Na kraju je opisao fascinantne rezultate koje su ostvarili i doveli tvornicu u rang najboljih proizvođača energetskih transformatora u svijetu.

Predavanje i članak  inženjera Milčić mogu biti vrlo korisni za sva naša poduzeća koja nastoje smanjiti troškove proizvodnje i povećati svoju konkurentnost na tržištu.

Prof.dr.sc. Gojko Nikolić

Profesor Gojko Nikolić govorio je o temi „Industrija u novim trendovima razvoja gospodarstva“.

Profesor Gojko Nikolić je odličan primjer povezanosti industrije i znanosti. Radio je u industriji 33 godine, pretežno u tvornici Nikola Tesla u Zagrebu, gdje je obnašao dužnosti od konstruktora automatskih uređaja i proizvodnih linija do člana poslovodnog odbora tvornice. Istodobno s radom u industriji, predavao je 30 godina na Strojarskom fakultetu (FSB-u). Zadnjih 11 godina bio je zaposlen na Tekstilno tehnološkom fakultetu (TTF) u Zagrebu. Predavao je kolegije iz područja automatizacije strojeva i robotike. Napisao je 42. knjige, od toga su 13 sveučilišni udžbenici za FSB i TTF. Zadnju knjigu, „Minijaturni i nanoroboti“ objavio je u listopadu 2023.

Prof.dr.sc. Gojko Nikolić

(Izvor slike: arhiva autora)

Na predavanju i u tekstu objavljenom u Zborniku prof. Nikolić najprije opisuje značajne promjene u svjetskom gospodarstvu u zadnjih dvjesto godina, suvremene promjene u strukturi gospodarstva u svijetu u razvijenim i nerazvijenim zemljama, smanjivanje udjela industrije u razvijenim zemljama, te preseljenje industrije iz Amerike i Europe na Istok gdje je radna snaga jeftinija.

Profesor Nikolić je govorio i o situaciji u Hrvatskoj gdje je došlo do promjene u gospodarstvu na koje su utjecali propast socijalističkog gospodarstva, Domovinski rat i procesi pretvorbe i privatizacije. Došlo je do snažne deindustrijalizacije i promjene strukture zaposlenih u gospodarstvu s velikim padom broja zaposlenih u industriji. Autor detaljnije opisuje procese koji su se odvijali u nekada vrlo uspješnoj zagrebačkoj  Tvornici telekomunikacijskih uređaja Nikola Tesla. Budući da je u toj tvornici autor radio preko 25 godina na rukovodećim pozicijama upoznat je sa svim procesima koji su se u toj tvornici odvijali poslije 1990. godine.

Slike iz Tesline tvornice tiskanih pločica u Dubravi, u 1980-ima

(Izvor slike: članak prof. Nikolića u Zborniku)

Nedostatak vlastitih patenata još je jedna značajka hrvatskog gospodarstva. Sve industrijske revolucije nastale su kao posljedica epohalnih izuma. Značajno su utjecale na gospodarstvo u svijetu. Izumi novih proizvoda i procesa proizvodnje štite se patentima, a njihov broj utječe na razvoj gospodarstva neke države. Profesor Nikolić  ističe da je broj patenata po glavi stanovnika simptom stanja gospodarstva, a prije svega industrije neke zemlje. Situacija s patentima je kod nas izrazito loša. Po broju patenata Hrvatska je predzadnja u EU, iza nje je samo Rumunjska. Daleko je ispod europskog prosjeka. Uzrok tom stanju autor pronalazi u činjenici da kod nas nema više razvojne industrije koja generira izume.

Profesor Nikolić  na kraju donosi zaključak  da smo mogli imati puno bolju situaciju u industriji, a time i gospodarstvu, da je bilo više dugoročnih, a ne brzopletih stavova u fazi provedene privatizacije. Osim toga autor ističe, da novi zahtjevi na preustroj industrije, koji proizlaze iz koncepta industrije 4.0, ali i načina rada i poslovanja potaknuti kružnim gospodarstvom, nameću pitanje suvremenog obrazovanja. Na kraju  zaključuje da postoje uzori u svijetu koje bi možda trebalo slijediti.

Vladimir Brgan, dipl.ing.

Inženjer strojarstva Vladimir Brgan, govorio je o temi „Razvitak karlovačke industrije u razdoblju nakon Domovinskog rata“

Inženjer Brgan radio je pola svog radnog vijeka, do 1991. u Jugoturbini u Karlovcu, a drugu polovicu je bio poduzetnik, konzultant na poslovima unapređenja poslovanja. U svom predavanju  obradio je temu industrije iz jednog kuta koji je do sada bio dosta neuobičajen. On ne analizira samu industriju, već utjecaj koji industrija ima na širu društvenu zajednicu u svim njezinim aspektima. Područje istraživanja mu je Karlovac, nekada jak industrijski grad, kojeg autor kao Karlovčanin najbolje poznaje. a kod toga je koristio svoja iskustva stečena u radu u najvećoj karlovačkoj tvornicu, Jugoturbini

Vladimir Brgan, dipl.ing.

(Izvor slike: arhiva autora)

Inženjer Brgan u predavanju i u svom referatu  je istaknuo da je od izuzetnog značaja razumijevanje procesa razvoja industrije i povezanost tog procesa s procesima života i rada u sredini u kojoj djeluje. Posebno je istaknuo da razvoj industrije ili s druge strane deindustrijalizacija u lokalnoj sredini imaju  presudan, pozitivan ili negativan, utjecaj na demografska kretanja u toj sredini. Kod toga je usporedio utjecaj industrije prije 1990. godine i poslije 1990. godine, nakon propasti socijalizma i socijalističkog gospodarstva, odnosno nakon uspostave tržnog gospodarstva. 

Autor najprije opisuje razdoblje poslije 2. svjetskog rata kada je politika stavljala naglasak na razvoj industrije i povećanje broja zaposlenih. Dominantnu su ulogu u Karlovcu imale strojogradnja u području energetike, metaloprerađivačka, prehrambena i tekstilna industrija, koje su zapošljavale najviše ljudi. U Karlovcu su se proizvodile parne turbine, motori za atomske centrale i pumpe. Temeljem te industrije, kao sastavnog dijela industrijalizacije grada, Karlovac je naseljen i izgrađen, udvostručen u odnosu na stanje prije Drugog svjetskog rata.

Kako Karlovac i njegova okolica nisu imali demografski potencijal da se zadovolje potrebe zapošljavanja potrebnog broja zaposlenih, u Karlovac se radi zapošljavanja doseljavaju mahom mladi ljudi iz cijele Hrvatske, te iz drugih republika bivše države.

Doseljavanje ljudi zahtijevalo je osiguravanje dovoljno stambenog prostora. Gradili su se tzv. „društveni stanovi koji su im dodjeljivani. Trebalo je rješavati i problem stručne radne snage. Velike su tvornice ostavile svoj pečat i na urbanoj strukturi grada pa su tako uz proizvodne hale izgrađeni i stambeni objekti, obrazovne ustanove i mjesta za rekreaciju. Proširuje se i izgrađuje gradska komunalna i energetska infrastruktura

Nakon toga inženjer Brgan opisuje procese promjene kroz koje je prolazila karlovačka industrija u razdoblju poslije 1990., od  procesa privatizacije i razvitka poduzetništva, osnivanja novih privatnih poduzeća  do rasprodaje nekadašnje društvene imovine i smanjivanje broja zaposlenika,  

Detaljnije opisuje procese u vodećim poduzećima. To su HS Produkt, Tvornica turbina Karlovac i Kelteks. Razvoj nove industrije povezuje i s razvojem  malog poduzetništva – obrta i malih tvrtki koji servisiraju tu industriju s uslugama izrade dijelova, prijevoza, čišćenja, zbrinjavanja raznih vrsta otpada i sl.

Na kraj, povezanost pojedinih grana gospodarstva međusobno kao i povezanost s ostalim djelatnostima u sredini u kojoj gospodarstvo djeluje (obrazovanje, kultura i druge društvene djelatnosti)  inženjer Brgan prikazuje kroz tzv. Leontijeve input-output matrice. odnosno tablice ponude i uporabe. Ako se npr. planira poticati razvoj neke grane gospodarstva u jedinici lokalne samouprave ili regije, pomoću te matrice se mogu analizirati kako će to utjecati na ostale sektore života i rada u lokalnoj sredini (npr. što će realizacija takvog razvoja značiti za školstvo, za rješavanje stambenih potreba, energetske, prometne i drugih vrsta infrastrukture, potrebe za zbrinjavanjem i recikliranjem povećane količine otpada i sl.).

Prof.emeritus.dr.sc. Igor Čatić

Prof. emeritus  Igor Čatić govorio je o temi „Od zamisli o materijalnoj tvorevini do pohrane  njezina preostatka“.

Profesor emeritus Igor Čatić, ugledan je znanstvenik, do mirovine bio je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Jedan je od najaktivnijih zagovornika industrije i industrijalizacije. Njegovo veliko iskustvo i znanje omogućuje mu da probleme kojima se bavi razmatra kroz jedan veoma kompleksan pristup uzimajući u obzir  antropološko-arheološku tehničku raščlambu najvažnijih koraka u proizvodnji materijalnih tvorevina zajedno s osnovama duhovne, preciznije informacijske kulture.

Prof. emeritus Igor Čatić

(Izvor slike: arhiva autora)

Svojim predavanjem profesor Čatić je obuhvatio razdoblje od otkrića prvog kamenog rezala pred 3,3 milijuna godina u Keniji do danas. Za početak je razmotrio  pojam opće tehnike, a onda suvremeni razvoj materijalnog proizvoda. Tvorevine dijeli u dva dijela - od zamisli, ideje do tehničkog vrednovanja tvorevine, odnosno proizvodnje i izradbe.

Nakon toga je autor razmatrao „kulturologijski razvoj proizvoda i proizvodnje“ koji obuhvaća „tehnologijski razvoj i društveno-humanistički razvoj“, te „tehnologijski razvoj proizvoda i proizvodnji“ i „društvene i humanističke kriterije vrednovanja tehničkih rješenja“.

U kulturologijskom razvoju proizvoda i proizvodnje profesor Čatić je analizirao „zelenu i digitalnu tranziciju“, razmatrao problem „materijalnog i informacijskog otpada“ te definirao „preduvjete za kulturologijski razvoj proizvoda i proizvodnje“.

Donio je i zanimljivu definiciju – „Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, društva i humanizma“.

Kompleksnost razvoja proizvoda profesor Čatić je objasnio  tvrdnjom da svi koji se bave razvojem proizvoda i proizvodnji moraju prvenstveno bio podučavani na osnovnom, tehničkom području. No, moraju poznavati u osnovama i društveno-humanističke kriterije.

Autor se bavi i otpadom kao jednim od trenutno najvećih problema suvremenog čovječanstva. U jednom trenutku jednokratni, višekratni ili popravljani istrošeni proizvodi postaju materijalni otpad. Pritom treba imati na umu da je reciklirani materijal često skuplji od izvorno načinjenoga. Ovisno o vrsti materijala i postupka preostane određena količina tvari, pepeo koji treba pohraniti. Zato je ideja o nula otpada (e. zero waste) neprirodna.

Referat i predavanje predstavljaju autorov originalan, u velikoj mjera i filozofski pristup proizvodnji i sagledava tu temu na jedan sveobuhvatan i kompleksan način u koji je ugradio svoje veliko znanje i dugogodišnje iskustvo znanstvenika i zanatnika.

Mr.sc. Marijan Ožanić

Inženjer  Marijan Ožanić govorio je o temi „Zašto trebamo povijest industrije i kako ju proučavati“.

Ožanić je istaknuo  važnost povijesti industrije kao posebne znanstvene discipline, objasnio je kako bi ju trebalo na multidisciplinarni način proučavati i kakva je uloga povijesti industrije u obrazovanju novih generacija. Na kraju je istaknuo  važnost zapisivanja sjećanja  ljudi koji su sudjelovali u razvoju industrije.

Marijan Ožanić

(Izvor slike: arhiva autora)

U referatu  i na predavanju istaknuo je potrebu da se povijest industrije, danas veoma zanemarena, proučava i razvija kao posebna grana povijesti na sličan način kao i povijest umjetnosti, politička povijest, povijest znanosti i svi ostali oblici povijesti nekog društva. Detaljno je  objasnio veliku kompleksnost i važnost povijesti industrije kao posebne znanstvene discipline i potrebu da se proučava na  multidisciplinarni način koji treba obuhvatiti znanja iz tehnike i tehnologije, organizacije, menadžmenta, psihologije, sociologije, povijesti društva..

Detaljno je obrazložio da nam povijest industrije treba da lakše razumijemo i sadašnjost i budućnost industrije, uočimo trendove razvoja gospodarstva i društva i vezu s industrijom. Treba nam i zato da mlade generacije inženjera i drugih stručnjaka uče na iskustvima iz prošlosti

Povijest industrije se ne predaje na našim fakultetima pa nemamo stručnjake  specijalizirane za to znanstveno područje. Zato autor  izražava svoje mišljenje kako bi se povijest industrije trebala proučavati. Ističe da bi povijest nekog industrijskog poduzeća trebala bi biti prikaz složenog niza isprepletenih, međuzavisnih procesa koji se odvijaju u poduzeću, društvu, znanosti, gospodarstvu i politici.

Industrijska baština nisu samo zgrade, već više od svega postignuće ljudi koji su u tim tvornicama radili, proizvodi koje su proizvodili, inovacije i patenti koje su stvarali, tržišta koja su osvajali, znanje i iskustvo koje su stekli i priče o tome kako se i zašto sve to događalo

Autor je prikazao i kritički analizirao nekoliko primjera suvremenih tekstova s temom iz povijesti i kroz to sugerirao način kako bi se povijest industrije trebala proučavati i pisati.

Ožanić je na svom predavanju i u tekstu u Zborniku dao novi pogled na proučavanje povijesti i potaknuo osnivanje nove znanstvene discipline. Na kraju je istaknuo važnost zapisivanja sjećanja  ljudi koji su sudjelovali u razvoju industrije i želi motivirati ljude koji su radili u industriji da iznose svoja sjećanja i svojim prilozima stvaraju sliku industrije u kojoj su radili i vremena koje je prošlo.

70 godina EDZ-a

O 70 godina Elektrotehničkog društva Zagreb na Savjetovanju P&P - 2023. govorio je mr. sc. Ernst Mihalek. Elektrotehničko društvo Zagreb osnovano je 12. ožujka 1953. godine u okviru tadašnjeg Društva inženjera i tehničara Hrvatske – DITH. EDZ je organiziran s velikim entuzijazmom jer je potreba za razmjenom stručnih informacija i znanja s područja elektrotehnike bila vrlo velika. Cilj je bio okupiti osobe koje su  se profesionalno bavile aktivnostima na području elektrotehnike.

Dio stranice  matične knjige Društva inženjera i tehničara Hrvatske (DITH),

Prepoznaju se poznata imena: Vojislav Bego, Boris Belin, Danilo Blanuša, Tomo Bosanac,.

budući velikani hrvatske znanosti i elektrotehnike..

(Izvor slike: članak Ernsta Mihaleka, P&P, 2023.)

Članovi Elektrotehničkog društva na Skupštini EDZ-a 1953. godine

(Izvor slike: članak Ernsta Mihaleka, P&P, 2023.)

Prof. dr. Danilo Blanuša, na skupštini EDZ-a 1953.

Čuveni profesor matematike na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu.

(Izvor slike: članak Ernsta Mihaleka, P&P, 2023.)

Glavni pokretač za osnivanje EDZ-a i prvi predsjednik EDZ-a bio je Herman Mattes, inženjer elektrotehnike (Osijek, 1909 – Zagreb, 1976.). Nakon 2. svjetskog rata bio je, između ostalog,  direktor Gradske električne centrale u Zagrebu, voditelj gradnje Instituta Ruđer Bošković, potom direktor Instituta za elektroprivredu 1953. – 1966.

Tijekom 70 godina EDZ je imao 19 predsjednika.

19 predsjednika EDZ-a tijekom 70 godina

(Izvor slike: članak Ernsta Mihaleka, P%P, 2023.)

Predsjednici EDZ-a

(Izvor slika: članci E. Mihaleka i Ž. Volfa, P&P 2023.

EDZ se bavi velikim brojem djelatnosti. Možemo  izdvojiti neke od njih:

• organiziranje stručnih predavanja, javnih rasprava, seminara, radionica, savjetovanja, okruglih stolova, simpozija, izložbi, stručnih posjeta u zemlji i svijetu, te ostalih oblika stručnog usavršavanja,
• stručno uzdizanje i informiranje o suvremenim tehničkim i znanstvenim dostignućima na polju elektrotehnike putem glasila EDZ, skripata, priručnika, stručnih knjiga, zbornika referata, znanstvenih i stručnih radova, tehničkih propisa i ostalih edicija,
• briga o kvaliteti i osuvremenjivanju propisa u području tehničkog zakonodavstva
• podrška obrazovanju i usavršavanju utemeljeno na napretku znanosti i tehnologije,
• cjeloživotno obrazovanje u struci, ,,,,,,,

Učesnici savjetovanja P&P 2012 (Zagreb) i simpozija EIS 2007 (Šibenik).

(Izvor slike: članak Ernsta Mihaleka, P&P, 2023.)

 Sudionici Godišnje skupštine Elektrotehničkog društva Zagreb 2009.

(Izvor slike: arhiva mr. sc. Želimira Volfa)

Vjerujem da je kvalitetan rad EDZ-a i entuzijazam članova tijekom 70 godina garancija za uspješan život i djelovanje Društva u sljedećem razdoblju.

LITERATURA

1. Brgan, Vlado, (2023), „Razvitak karlovačke industrije u razdoblju nakon Domovinskog rata“, Zbornik radova sa međunarodno savjetovanje „Planiranje i projektiranje“, P&P 2023.- „Zelena energetska tranzicija – priprema i provedba projekata“, Zagreb, 22. i 23. studenog 2023. godine
2. Čatić, Igor, (2993), „Od zamisli o materijalnoj tvorevini do pohrane njezina preostatka“. Zbornik radova sa međunarodno savjetovanje „Planiranje i projektiranje“, P&P 2023.- „Zelena energetska tranzicija – priprema i provedba projekata“, Zagreb, 22. i 23. studenog 2023. godine
3. Milčić, Ivan, (2023), „Primjena lean filozofije u proizvodnom poduzeću“, Zbornik radova sa međunarodno savjetovanje „Planiranje i projektiranje“, P&P 2023.-„Zelena energetska tranzicija – priprema i provedba projekata“, Zagreb, 22. i 23. studenog 2023. godine
4. Nikolić, Gojko, (2023), „Industrija u novim trendovima razvoja gospodarstva“, Zbornik radova sa međunarodno savjetovanje „Planiranje i projektiranje“, P&P 2023.-„Zelena energetska tranzicija – priprema i provedba projekata“, Zagreb, 22. i 23. studenog 2023. godine
5. Ožanić, Marijan, (2023), „Zašto trebamo povijest industrije i kako ju proučavati“, Zbornik radova sa međunarodno savjetovanje „Planiranje i projektiranje“, P&P 2023.-„Zelena energetska tranzicija–priprema i provedba projekata“, Zagreb, 22. i 23. studenog 2023. godine.
6. Miholek, Ernst, Moser, Josip, (2023), „Sedamdeset godina rada Elektrotehničkog društva Zagreb“, Zbornik radova sa međunarodno savjetovanje „Planiranje i projektiranje“, P&P 2023.-„Zelena energetska tranzicija–priprema i provedba projekata“, Zagreb, 22. i 23. studenog 2023. godine
7. Volf, Želimir, (2023.), „Sjećanje na Josipa Mosera“, Zbornik radova sa međunarodno savjetovanje „Planiranje i projektiranje“, P&P 2023.-„Zelena energetska tranzicija–priprema i provedba projekata“, Zagreb, 22. i 23. studenog 2023. godine.

Povezani članci

Komentari

Komentiraj