25. 09. 2021
Napustio nas je prof.dr.sc. Zvonko Benčić, 21.rujna 2021.godine
U utorak, 21. rujna 2021. godine umro je prof.dr.sc. Zvonko Benčić, sveučilišni profesor, znanstvenik, inženjer, končarevac, pisac, istraživač, nakladnik, više od svega dobar i plemenit čovjek, u 82. godini života.
Prof. dr. sc. Zvonko Benčić, u kafiću na FER-u, 17.6.2020. godine.
(Izvor slike: arhiva autora)
Iznenada, neočekivano, u utorak, 21. rujna 2021. godine umro je prof.dr.sc. Zvonko Benčić. Otišao je nenadano, dok je bio u velikom poslu pripreme 10.simpozija „Povijest filozofije i tehnike“, PIFT-2021. Njegov prijatelj profesor emeritus Igor Čatić mi je poslao mail i napisao:
„U ponedjeljak mi je prof. Z. Benčić napisao da mu je važniji zbornik PIFT-a od izlaganja. U utorak sam mu odgovorio da je meni važnije predavanje od teksta. Uvečer, u 19 sati nazvala me njegova kćerka i javila tužnu vijest. Otišao je jedan dragi čovjek.“
Svi koji smo ga poznavali osjećamo veliku bol i prazninu koja je nastala odlaskom jednog velikog i dobrog čovjeka.
Meni je drago da sam napisao i na svom portalu objavio dva velika teksta o profesoru Benčiću, jedan tekst „Zvonko Benčić − znanstveni put kroz 'Mravlju zemlju' učinske elektronike“, o njegovom životu i radu, objavio sam 14.7.2017.godine, a drugi tekst o aktivnostima kojima se bavio nakon odlaska u mirovinu 2010.godine objavio sam 15.12.2020.
Vjerujem da je tekst o životu profesora Benčića značajan doprinos našoj industrijskoj i znanstvenoj povijesti i govori o jednom vrijednom, bogatom i zanimljivom životu.
Njegov život, od rođenja 23. travnja 1940. godine u Senju do smrti 21.rujna 2021.godine u Zagrebu, bio je zanimljiv, bogat događajima, radom, učenjem, stručnim i znanstvenim rezultatima u Končaru i na Fakultetu u vremenu do mirovine, a nakon mirovine bio je i dalje nevjerojatno aktivan, radio je jako mnogo i bio je jedan od najaktivnijih umirovljenika koje znam.
U razdoblju od 1962. do 1994.godine radio je na Elektrotehničkom institutu Rade Končar u Zagrebu, a od 1994. do 2011.godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Za znanstvenog asistenta izabran je 1978., a za redovitoga profesora u trajnom zvanju 2002. godine. Prof. dr. sc. Zvonko Benčić držao je nastavu iz područja učinske elektronike na više fakulteta i tehničkih viših škola. Sudjelovao je na mnogim znanstvenim projektima, kao i projektima za potrebe gospodarstva. Pod njegovim vodstvom razvijeno je i izrađeno više od 800 prototipova uređaja učinske elektronike. Autor je osam skripti te autor/suautor više od 60 znanstvenih radova. Napisao je oko 50 eseja iz područja tehnike i hrvatskoga jezika.
Bio je znanstvenik, pisac i poduzetnik. Godišnje je napisao, uredio, preveo i objavio nekoliko vrlo zanimljivih i vrijednih knjiga iz područja znanosti, tehnike, povijesti tehnike te životopise značajnih osoba iz naše povijesti. Veliki broj tih knjiga bile su rezultat ozbiljnog, dugogodišnjeg istraživanja. Svoje knjige je izdavao u svojim poduzećima, najprije u poduzeću Graphis d.o.o, a nakon toga u poduzeću Kiklos-krug knjige d.o.o.,
Rekao mi je da je već prestao brojati izdane knjige, ali misli da bi moglo biti oko 120 knjiga. Dio tih knjiga je napisao, dio preveo, a dio uredio u svojstvu urednika. Uredio je ili napisao te izdao oko 1500 stranica godišnje. Znači, u zadnjih 30 godina je uredio i objavio oko 50.000 stranica.
Nekoliko knjiga u izdanju KIKLOS-a
(Izvor slike: https://www.knjizara-dominovic.hr/...)
Deset knjiga dobilo je Strossmayerovu nagradu ili za najuspješnije znanstveno djelo ili za izdavački poduhvat.
Knjige koje su dobile „Strossmayerovu nagradu za najuspješnija znanstvena djela na hrvatskom jeziku za tehničke znanosti“
(Izvor slike: http://www.graphis.hr/...)
Napisao je više knjiga, onu prvu knjigu o učinskim poluvodičkim komponentama objavio je 1978. godine, knjigu „Na rubnici moje učinske elektronike“ objavio je 2018. godine, a „Monografiju o profesoru Švarcu“ je objavio nedavno, a uz to je napisao i objavio desetak skripti i materijala za studente na fakultetu,
Preveo je mnogo knjiga. Na primjer, preveo je prije mirovine prvi i drugi dio knjige Johna G. Kassakiana, Armenca, profesora na MIT-u. To je napravio za studente.
Posebno su mi zanimljive knjige kojima je iz zaborava izvukao orguljaša, matematičara i fizičara Franju Dugana (1874.-1948), a radio je i na trećoj knjizi o Duganu. U knjizi „Glazbena akustika“ Dugan je povezao matematiku, fiziku, akustiku i glazbu. Kod akustičke analize išao tako daleko da je rješavao i parcijalne jednadžbe kod širenja zvuka. Orgulje je Franjo Dugan počeo svirati u crkvi Uznesenja Blažene djevice Marije u Zajezdi kao mali dečko od 6 godina. Zajezda je malo mjesto u sastavu općine Budinščina, u Hrvatskom zagorju. U lipnju 2020.godine na inicijativu profesora Benčića postavljena je spomen ploča u župnoj crkvi u Zajezdi posvećena Franji Duganu.
Spomenploča postavljena u lipnju 2020. godine na župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zajezdi.
(izvor slike: arhiva Zvonka Benčića)
Mnogo projekata na kojima je radio profesor Benčić, nažalost, ostalo je nedovršeno ili u rukopisu.
Zadnjih 6 godina radio je na knjizi o profesoru Miroslavu Plohlu koji je zajedno s dr. Josipom Lončarom 1926. godine na Tehničkom fakultetu u Zagrebu osnovao studij elektrotehnike. Dok je profesor Lončar jako poznat, o profesoru Plohlu se malo zna. To su dvije veličine, ali i dvije krajnosti na našem fakultetu. Lončar je bio kabinetski radnik, a Plohl je bio veliki praktičar. Knjiga je već narasla na 500-600 stranica.
Profesor Benčić je istraživao i smrt profesora Plohla koji je poginuo na povratku sa službenog puta u vezi izgradnje hidroelektrane Novi Vinodol. Ne zna se kako je došlo do nesreće. Planirao je na mjestu nesreće podignuti spomen ploču.
U rukopisu, pripremljena za tiskanje ostala je knjiga prof.dr.sc. Darka Veljana „Veličanstvena matematika“. To je 250 eseja o prijelomnicama u matematici.
Krajem 2020. završio je prijevod knjige Karla Ludwiga von Bertalanffyja (1901- 1972). o općoj teoriji sustava. Bertalanffy je postavio jednadžbe stanja bioloških sustava, a te jednadžbe vrijede i u tehnici. Pred desetak godina prof. Benčić ih je primijenio za analizu pretvaračkih sklopova. Vjerovao je da će naći financijera za taj projekt.
U vrijeme, kada sam na HKR-u (Hrvatskom katoličkom radiju) vodio emisiju „ARGUMENTI“ o poduzetništvu, 16.travnja 2013. gosti su mi bili sveučilišni profesori prof.dr.sc. Zvonko Benčić i prof.dr.sc. Igor Čatić. Razgovarali smo o tome koliko je naša znanost povezana s gospodarstvom i može li znanost doprinijeti izlasku Hrvatske iz krize. Razgovarali smo i o potrebi za reindustrijalizacijom i o „Bolonjskom procesu“ na Sveučilištu koji je otišao u krivom smjeru i drugim zanimljivim temama. Slušali smo orguljaški glazbu u izvedbi Franje Dugana po izboru profesora Benčića i Counta Basiea po izboru profesora Čatića.
Profesori Zvonko Benčić i Igor Čatić prije početka emisije „ARGUMENTI“ na HKR-u 16.travnja 2013.
(izvor slike: arhiva autora)
Profesor Benčića bio je jedan od onih za koje bismo mogli reći – znanstvenik starog kova, stare škole, pripadnik stare garde u najboljem smislu te riječi, kakvih ima sve manje.
Bio je vrhunski stručnjak i znanstvenik, povezan s gospodarstvom, s praksom, s realnim svijetom, koji je radio u gospodarstvu, stekao veliko iskustvo i prenosio ga na mlade i stalno je održavao vezu između teorije i prakse. Bio je intelektualac kakvih gotovo više nema. On nije bio „čovjek jedne knjige“, koji osim svoje specijalizacije ne zna ništa drugo, već je bio čovjek širokog, multidisciplinarnog obrazovanja i interesa, od tehnike, filozofije, povijesti, kulture, jezikoslovlja do glazbe.
Mnogi suradnici profesora Benčića, a posebno oni koji ga znaju kroz niz godina uvijek ističu njegovu osnovnu crtu – on je dobar čovjek, hrabar, pošten i plemenit. I to se osjećalo u njegovu odnosu prema drugima, prema mladima, prema početnicima u znanosti, prema studentima, prema kolegama znanstvenicima, svojoj okolini, prema svojim najbližima, svojoj obitelji.
Profesor Benčić je volio posao koji je radio, uživao u istraživanju, u otkrivanju novih podataka iz hrvatske tehničke povijesti, nije mu bilo teško prevesti značajna znanstvena djela, jer je to najbolji način da se shvati i razumije složena stručna problematika, za posebna poglavlja angažirao je timove vrhunskih stručnjaka i rezultat takvog rada su vrijedne znanstvene knjige.
Sa simpozijem Povijest i filozofija tehnike profesor Benčić počeo je 2012. godine, najprije u okviru EDZ-a (Elektrotehničko društvo Zagreb). Glavna ideja simpozija je prema riječima profesora Benčića da se na osnovi promišljanja prošlosti promišlja budućnost i da se zapiše prošlost. Prošlost se proučava radi budućnosti da se vidi kako se razvijala tehnička misao.
Zadnjih nekoliko simpozija bilo je organizirano u okviru društva HRO CIGRÉ, a FER (Fakultet elektrotehnike i računarstva) pomaže, daje prostor, zakusku, infrastrukturu. Sada je PIFT narastao, pristiže do 50 radova za svaki simpozij. S ovogodišnjim desetim simpozijem bit će objavljena 175 rada na ukupno 3450 stranica.
Smrt ga je zatekla dok je završavao uređivanje Zbornika s prošlogodišnjeg simpozija PIFT-2020, knjigu s više od 1000 stranica, a uz to je završavao priprema za ovogodišnji PIFT 2021. koji se trebao održati od 23.-25. studenoga 2021.godine na FER-u.
Ispraćaj prof.dr.sc. Zvonka Benčića bio je 24. rujna 2021.godine na groblju Mirogoj u Zagrebu.
Uz katolički obred lijepim riječima su se od profesora Benčića oprostili svećenik iz njegove župe, končarevac dr.sc. Ivan Bahun i jedan kolega iz Elektrotehničkog društva Zagreb.
Sa ispraćaja prof.dr.sc. Zvonka Benčića, 24.9.2021. godine.
(Izvor slike: arhiva autora)
Počivaj u miru Božjem dragi profesore Zvonko.
LITERATURA