Nova mjerna jedinica - boscovich, B.

Istraživanje atoma i spoznaja o maksimalnom atomskom broju Zmax potaknuli su uvođenje vrste tvari kao nove fizikalne veličine i njezine mjerne jedinice boscovich, B. To omogućuje svim tvarima da budu izražene na isti način kao i svaka druga fizikalna veličina, dakle, kao umnožak broja i mjerne jedinice.


UVOD

Napisao Marijan Ožanić

O autoru nove mjerne jedinice

 Milan Perkovac, rođen 1950. godine  u Virovitici, inženjer je elektrotehnike, diplomirao 1972. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, uz Rektorovu nagradu za ukupni uspjeh u studiju, dobivenu  od rektora Predraga Vranickog, a  magistrirao na istom fakultetu Zagrebu 1975. godine. U Končarevom Elektrotehničkom institutu bavio se područjem regulacije, a 1990. godine bio je rukovoditelj Zavoda za regulaciju. Od 1980.-1990.godine predavao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Nakon stečaja Instituta osnovao je privatno poduzeće Drives-Control d.o.o. Sada je predavač za područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika na Tehničkom veleučilište u Zagrebu. Autor je mnogobrojnih članaka s područja elektrotehnike i teorijske fizike.

Paralelno s elektrotehnikom stalno se bavio i teoretskom fizikom, a zadnjih nekoliko godina se bori da se uvede  osma osnovna mjerna jedinica 'boscovich’, pored već postojećih sedam (m, kg, s, A, K, cd, mol). Nova mjerna jedinica nazvana u čast našeg Ruđera Boškovića, s oznakom B, treba predstavljati fizikalnu veličinu „vrsta tvari“.

M.PERKOVAC

mr.sc. Milan Perkovac

(Izvor slike: https://tkojetko.irb.hr/...)

 U tekstu o svom životu Milan Perkovac je 2018. godine, pored ostalog, napisao:

       „…. teorijski sam odredio i izračunao strukturnu konstantu atoma (s0=8,278691910), te preko nje odredio i vrijednost recipročne konstante fine strukture (2s02=137,073479482) i, ono nezamislivo, izračunao čuveni Planckov h, te pomoću NIST-ovih mjerenja prije nekoliko godina i praktično dokazao da taj h baš i nije neka konstanta, radi čega se nitko nije usudio biti mi mentor… a zatim sam odredio i 14 ostalih fundamentalnih konstanti....“

 MP2-SPOZNAJU

MP3-SPOZNAJE

Iz Monografije, 4d razreda

(Izvor slike: arhiva autora)

Kratko objašnjenje pojma 'vrsta tvari'

Milan Perkovac je ukratko objasnio pojam 'vrste tvari':

        „Svaka fizikalna veličina podrazumijeva neku fizikalnu pojavu ili svojstvo prirode - npr. masu, temperaturu, električnu struju, silu, vrijeme, osvijetljenost, električki ili mehanički otpor, pritisak, zračenje, duljinu, volumen ...možemo ih nabrojati na tisuće. Pokazuje se, međutim da se sve one mogu opisati sa samo 7 (sedam) osnovnih fizikalnih veličina koje imaju svoje odabrane mjerne jedinice  (m, kg, s, A, K, cd, mol), a sve ostale fizikalne veličine u prirodi nazivaju se izvedene i mogu se opisati samo pomoću tih sedam osnovnih fizikalnih veličina, tj. uz pomoć njihovih 7 mjernih jedinica. To izgleda malo neobično, ali je uistinu tako.

Osnovne fizikalne veličine su:

  1. Duljina, mjerna jedinica je metar (m)
  2. Vrijeme, mjerna jedinica je sekunda (s)
  3. Masa, mjerna jedinica je kilogram (kg)
  4. Temperatura, mjerna jedinica je kelvin (K)
  5. Jačina svjetlosti, mjerna jedinica je kandela (cd)
  6. Jačina električne struje, mjerna jedinica je amper (A)
  7. Količina tvari, mjerna jedinica je mol (mol)

Sve fizikalne veličine moraju biti mjerljive, i iskazuju se u obliku nekog broja puta (x) mjerna jedinica, s time da se znak (x) najčešće ne prikazuje, npr masa m = 6 kg, ili vrijeme t = 7 s, ili temperatura T= 23 K.

I sada dođemo do biti moje ideje. Ako je tvar fizikalna veličina (a to očito neosporno jeste, pa ima čak i svoju mjernu jedinicu "mol"), onda i sama tvar (kao i svaka druga fizikalna veličina) mora biti mjerljiva.

I tu smo sad u velikom problemu, ako ne udovoljimo prethodnim rečenim principima; naime, kako mjeriti tvar kao fizikalnu veličinu, tj. s kojom jedinicom ju iskazati. A to sve dok tvrdimo da je tvar fizikalna veličina onda moramo moći i učiniti, inače tvar neće biti fizikalna veličina, što je pak, nemoguće.

Da bismo izašli iz tog začaranog kruga "neozlijeđeni", tj. poštivali opće principe koji vrijede za sve fizikalne veličine i zadržali karakter tvari kao fizikalne veličine, predložio sam da se tvar iskaže u obliku tzv. Soddyjevog broja (S) na opći ranije pokazan način, recima za vodik (jedan proton, nema neutrona, i jedan elektron), S=1,000 0001 0000 boscovica (B), ili ugljik, 6 protona, 6 neutrona i 6 elektrona, S=6,0006 0006 0006 B, u skladu s detaljima u rečenom članku i pripadajućom  detaljno opisanom formulom.

I tako, izlaz postoji uvođenjem nove osnovne jedinice boscovich, B, samo treba to "prožvakati" i kad se uvjerimo da je to ono sto očekujemo, možemo krenuti s proglašenjem nove, osme, mjerene jedinice boscovich, B“

Najprije sam i s nazivima imao poteškoće. Ovaj 'poredak tvari' činio mi se u početku  kao dobar termin, ali sam ga kasnije zamijenio s  'vrsta tvari.“

To znači, kao što se s jedinicom ‘mol’ izražava količina tvari, tako se jedinicom ‘boscovich’, B, može izraziti kvaliteta tvari, dakle, ne samo koliko je prisutno neke tvari – izraženo u jedinici ‘mol’ – već i o kakvoj vrsti tvari se radi – izraženo u jedinici ‘boscovich’, B. Ta jedinica, B, također se može koristiti i za izražavanje drugih fizikalnih veličina.

 MP4-Predavanje

Milan Perkovac drži predavanje 29. ožujka 2017. godine  na javnoj tribini ciklusa Eppur si muove u Knjižnici Grada Zagreba. Uz  mr. sc. Milana Perkovca na tribinu su i dr. sc. Davor Pavuna i dr. sc. Stipe Kutleša.

 (Izvor slike: http://portal.slobodnahrvatska.hr/...)

O članku

Detaljno objašnjenje 8. mjerne jedinice 'boscovich' prikazano je u članku "Measurement of Type of Substance Based on Protons, Neutrons and Electrons in the Substance". Asian Journal of Physical and Chemical Science, 2456-7779, 4(4), 1-8.
http://www.sciencedomain.org/....

Povijest recenzija: Ovdje možete pristupiti pregledu povijesti recenzija za ovaj članak:

http://www.sciencedomain.org/...

MP5-ČLANAK-1

 

Prva stranica članka (1/8)

(Izvor slike: http://www.journalrepository.org/...)

MP6-ČLANAK-2

Druga stranica članka (2/8)

(Izvor slike: http://www.journalrepository.org/...)

Poznata njemačka izdavačka kuća "Springer"[1], specijalizirana za izdavanje znanstvenih knjiga i časopisa,  pripremila je za tisak knjigu s  tim člankom o novoj mjernoj jedinici, boscovich, B: https://link.springer.com/...Cite this paper as:

Perkovac M., Kutleša S., Zdenkovic J., Balon B.
(2019) Type of Substance as a New Physical Quantity.
In: Ntalianis K., Croitoru A. (eds) Applied Physics, System Science and Computers II.
APSAC 2017. Lecture Notes in Electrical Engineering, vol 489. Springer, Cham

International Conference on Applied Physics, System Science and Computers
APSAC 2017: Applied Physics, System Science and Computers II pp 47-55 | Cite as
Type of Substance as a New Physical Quantity

MP7-OMOT

Knjiga koju izdaje Springer „Applied Physics, System Science and Computers II: Proceedings of the 2nd International Conference on Applied Physics, System Science and Computers ..“. (Lecture Notes in Electrical Engineering) 1st ed. 2019 Edition.

U toj knjizi će biti objavljen članak Milana Perkoca.

(Izvor slike: https://www.amazon.com/...)

 

 

Mjerenje vrste tvari zasnovano na protonima, neutronima i elektronima u tvarima

Autor članka: mr.sci. Milan Perkovac

Ovaj tekst je prijevod članka Milana Perkovca objavljenog 2.veljače 2018. godine u časopisu Asian Journal of Physical and Chemical Sciences, India, (http://www.sciencedomain.org/journal/56).

Sažetak

MP8-SAŽETAK 

 NAPOMENA

Ova web stranica nije predviđena za znanstvene formule zato će neki dijelovi teksta biti umetnuti kao skenirani dijelovi rukopisa u Wordu pa će to djelomično remetiti ujednačenost izgleda teksta.

Uvod

Tvari, tj. čestice, elementi, atomi, nuklidi i molekule, spojeve i ioni, te živa i neživa materija, imaju desetke milijuna oblika i svojstava. Neke od tvari čekaju tek da budu otkrivene. Tvar se općenito sastoji od atoma.

Do sada sam načinio istraživanja o atomima i njihovom funkcioniranju, jezgri, stabilnosti i svojstvima emisije i apsorpcije zračenja. Posebnu pažnju posvetio sam elektromagnetskoj energiji unutar atoma. Kroz ova istraživanja omogućeno je i objašnjenje i za kvantizaciju stanja u atomima [1, 2]. Našao sam da stabilna stanja u atomu nastaju samo kad se u njemu usklade dva periodička procesa; jednan proces je osciliranje elektromagnetske energije, a drugi proces je rotacijsko kretanje elektrona u promatranom atomu.

Nadalje, utvrdio sam da se elektromagnetska energija u atomu može opisati primjenom prijenosne linije, na primjer Lecherove linije. Na taj način sam otkrio važnu konstantu, čija vrijednost ovisi samo o strukturi i parametrima Lecherove linije i o strukturi i parametrima samog atoma. Zato sam tu konstantu nazvanao strukturna konstanta atoma i označio sa s0. Njezina vrijednost je dobivena [3-9] mjerenjem, tako što je ustanovljeno da je olovo (82Pb) posljednji stabilni element, a bizmut (83Bi) je prvi nestabilni element, te nakon izračuna fazne brzine elektromagnetnog vala u atomu [6]; zatim i na drugi način izračunom iz podataka Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju Ministarstva trgovine SAD-a (NIST), https://www.nist.gov/... (napomena: nakon što otvorite navedeni link, otvorite: Ground States&Ionization Energies; zatim upišite za vodik slovo H u Spectra: nakon toga s tipkom Enter dobijete podatak eV=13.59843449 eV, koji poslije unosa tog iznosa (u jednadžbu (82) iz literature [8]) izračunate rečenu strukturnu konstantu.

 MP9-STR 4

Bez obzira na to što je redundantan, B je prikladan da ga se odabere kao mjernu jedinicu fizikalne veličine vrsta tvari.

Iako su prethodni teorijski rezultati impresivni, njihove aplikacije trebaju se raspraviti.

Maksimalna brzina kojom se elektron u atomu može kretati ograničena je brzinom svjetlosti, https://www.britannica.com/....

 MPX10-STR 5

 Tablica 1. Prijedlog osnovnih SI jedinica uz dodatak nove jedinice bošković*, B

 

Stoga svi elementi periodične tablice moraju biti između nula i Zmax. Ako već namjeravamo mjeriti Soddyjev broj za tvari, tada se mjerna jedinica nameće sljedećom analogijom. Recimo, ako postoje na primjer N jednako udaljenih točaka na bilo kojoj liniji dužine l, tada je udaljenost između dvije susjedne točke jednaka l/N metara, jedinica je dakle metar [m]. Isto tako, ako se u bilo kojem vremenskom intervalu t ravnomjerno pojavljuje N događaja onda je vremenski interval između dva susjedna događaja jednak t/N, jedinica je dakle sekunda [s]. Zapravo, cijelu periodičnu tablicu, tj. 100% svih elemenata, prikažemo brojem 1, koji su u smislu njihove klasifikacije ravnopravni, tada je njihova međusobna "numerička udaljenost" jednaka 1 / Zmax.

Budući da je izbor mjernih jedinica inače proizvoljan, tada tu "numerička udaljenost" odabiremo kao jedinicu za fizikalnu veličinu tip tvari.

MPX11-STR 6 

Za sve fizikalne veličine, prikazane u Tablici 1. postoji zajednički način prikazivanja i izražavanja vrijednost tih veličina. Tako svaka od tih fizikalnih veličina ima svoj naziv, simbol i dimenziju, zatim naziv mjerne jedinice i znak mjerne jedinice. Bez izražavanja mjerne nesigurnosti, svaka se fizikalna veličina izražava pomoću vlastitog simbola, brojčane vrijednosti i jedinice. Na primjer, električna struja koja prolazi kroz grijač je I = 4.35 A, gdje je I simbol fizikalne veličine električne struje, 4,35 je brojčana vrijednost te struje izražena u jedinici "amper", A. Recimo, to će zagrijati sobu npr., na termodinamičku temperaturu T = 293,16 K.

Cilj ovog rada je uvođenjem nove mjerne jedinice ustanoviti način prikaza svih tvari u prirodi, jednako onako kako se prikazuje i svaka druga fizikalna veličina.

U tu svrhu uvodi se takav faktor f, koji predstavlja numeričku vrijednost bilo koje tvari, izražen kao funkcija f(p, n, e): S = f(p, n, e) [B], gdje su redom p, n, i e brojevi protona, neutrona i elektrona u dotičnoj tvari. Funkcija f stoga predstavlja brojčanu (numeričku) vrijednost fizikalne veličine vrste tvari izražene u jedinici "boscovich", B.

Metodologija

Opis fizikalnih svojstava tvari

Da bi se postigao cilj ove studije razmatraju se mješoviti koncepti, koji uključuju pojmove nuklearne fizike (izotopi, protoni) i kemije (ioni, molekule i spojevi). Tvar je zapravo prava fizička materija koja predstavlja žive organizme ili nežive stvari. Sljedeće tvari razmatraju se u ovoj studiji:

  • Vakuum (to je prostor bez materije, koji nema tvari ili su sve tvari uklonjene),
  • Čestica (uključuje elektron, proton, i neutron),
  • Element (osnovna tvar koja se ne može dalje pojednostaviti; vodik, kisik, itd.),
  • Atom (najmanja jedinica elementa, sa svim svojstvima tog elementa, koja se sastoji od vrlo male i guste središnje jezgre koja sadrži protone i neutrone, oko koje kruže jedan ili više elektrona; atomi ostaju nepodijeljeni u kemijskim reakcijama osim donacije, prihvaćanja ili razmjene valentnih elektrona),
  • Nuclid (nuklidi mogu biti izotopni nuklidi s istim atomskim brojem Z; izobarni nuklidi, s istim masenim brojem M; ili izotonični nuklidi s istom razlikom između masenog broja i atomskog broja, M - Z),
  • Molekula (njezina svojstva se razlikuju od atoma od kojih je ona sastavljena),
  • Spoj (molekula koja sadrži više od jednog elementa) i
  • Ion (može biti element, atom, nuklid, molekula ili spoj u kojem ukupni broj elektrona nije jednak ukupnom broju protona, dajući ionu ukupno pozitivni ili negativni električni naboj).

Dakle, tako je određena fizikalnu veličinu vrsta tvari i označena simbolom S u čast engleskog radiokemičara Fredericka Soddyja (1877.-1956.) koji je otkrio izotopne nuklide.

Svojstva fizikalne veličine vrsta tvari opisana su uglavnom sa tri dijela: (1) protonski dio (broj protona u jezgri atoma, Z ili p); (2) neutronski dio (broj neutrona u jezgri atoma, n) i (3) elektronski dio (broj elektrona u atomskoj ljuski, e). Drugi dijelovi su također mogući kada se mora osigurati jedinstvenost oznake, tako da se ne ponove dva ili više identičnih Soddyjevih brojeva, na primjer korištenjem razlikovnog broja označenog ovdje sa D u jednadžbi (1).

Kapacitet fizikalne veličine vrsta tvari

Da bi odredili kapacitet fizikalne veličine (tj. najveći iznos ili broj koji fizikalna veličina može poprimiti), prvo ćemo utvrditi najveći mogući atomski broj u periodičnoj tablici elemenata.

 MPX12-STR 8-1

Radi se o činjenici da se nijedan element ne može oblikovati ako se njegov elektron u  prvoj orbiti kreće brže od brzine svjetlosti. Bez prve orbite nije moguće oblikovati ostale orbite, pa tako niti sam atom.

MPX13-STR 8-2

 MPX14-STR 9

 

Dimenzija i mjerna jedinica fizikalne veličine vrsta tvari

Dimenzija fizikalne veličine vrsta tvari je "jedan"; dakle, to je bezdimenziona veličina. Izbor mjerne jedinice uobičajeno je proizvoljan. Kao što je prethodno opisano, za mjernu jedinicu vrste tvari prikladno je odabrati 1/Zmax. Ova mjerna jedinica predstavlja "numeričku udaljenost" dvaju susjednih atoma u periodičnom sustavu elemenata. Tu mjernu jedinicu, nazvali smo "boscovich", B, u čast je Ruđera Josipa Boškovića[2] koji je bio preteča atomističke znanosti u osamnaestom stoljeću.

MPX15- BOŠKOVIĆ

Ruđer Josip Bošković ( 1711. – 1787.) Jedan od najvećih znanstvenika svih vremena, preteča atomske fizike. 

Portret Ruđera Boškovića izradio je engleski slikar Edge Pine (London 1760.). (Krivulje, naravno, nisu na originalnom portretu.)

(Izvor slike: https://www.youtube.com/...)

 MPX16-BOŠKOVIĆ-KNJIGA

 

Najpoznatije djelo Ruđera Boškovića

(Izvor slike: http://zvjezdarnica.com/...)

MPX17-STR x10MPX18-grafikon

Slika 1. Vrsta tvari prikazana je za slučaj svih (danas) poznatih nuklida (sve obojane pozicije, njih 3180 na slici). Soddyjev broj tvari, S, izračunava se pomoću jednadžbe (1), ovisno o broju protona (p, apscisa) i broju neutrona (n), kao i broju elektrona (e), zatim (podijeljen jedinicom "boscovich", B) je unšen kao omjer S/B na mjesto koje odgovara broju neutrona (ordinata). Crne obojane pozicije predstavljaju stabilne nuklide (svi ostale su nestabilni), https://en.wikipedia.org/....

 

 MPX19-STR x12

 MPX20-STR x13

Tablica 2. Soddyjev broj S za nekoliko   elemenata, nuklida i spojeva. Svaki element, atom, nuklid, molekula ili spoj, koliko god bio složen, može se obraditi i prikazati Soddyjevim brojem S, ili omjerom f =S / B, kao što  je prikazano u ovoj tablici; f =p/100+n/104+e/108+D/1012; , N  je broj različitih entiteta (za  elemente je uvijek N = 1, a za spojeve, npr., H2S04 , N = 3 (H, S, O), broj identičnih entiteta treba također uzeti u obzir (H´2, O´4); B = 0,0072953572330. (nazivi u tablici nisu prevađani i ostali su na engleskom jeziku)

 

Rezultati i rasprava

U okviru periodične tablice elemenata s praktičkog gledišta ne očekuje se više od 137 milijuna različitih pozicija fizikalne veličine vrsta tvari. Teorijska ograničenja, međutim, ne postoje. Za različite molekule i spojeve, ovaj broj nije ograničen, ni teorijski niti praktički. Sve pozicije vrste tvari mogu se izračunati pomoću jednadžbe (1), a neki rezultati prikazani su na Slici 1 i u Tablici 2.

Slika 1 prikazuje danas poznate elemente periodične tablice elemenata i njihovih nuklida, dok Tablica 2 sadrži Soddyjeve brojeve za neke elemente, nuklide, molekule i spojeve.

Na taj način, svaka tvar može se ocijeniti i opisati u smislu vrste tvari kao i bilo koja druga mjerljiva fizikalna veličina. Stoga vrsta tvari postaje nova fizikalna veličina s jedinicom boscovich. Za sada je ova jedinica samo prijedlog (vidi tablicu 1).

 Zaključak

MPX21-STR x15

Budući da se jedinica boscovich ne može izraziti pomoću drugih sedam osnovnih jedinica, predlaže se prihvaćanje osam osnovnih jedinica; tj. m, kg, s, A, K, cd, mol i B.

Zahvale

Zahvaljujem gospođi Srebrenki Ursiću i gospodinu Damiru Vuku, kao i gospodi Stipi Kutleši i  Branku Balonu za njihove plodonosne rasprave i savjete koji su doprinijeli kvaliteti ovog radu.

Gospodin Davor Pavuna intenzivno je uključen u potporu projektu i zagovaranju njegove realizacije.

Gospodin Krunomir Dvorski podržao je naš rad sa svojim prijedlog da konceptualno, osim protona i neutrona, Soddyjev broj također obuhvati i elektrone.

Gospođa Dubravka Brandić ljubazno nam je pružila jezikoslovnu potporu.

Hvala gospodinu Josipu Zdenkoviću i tvrtki Schrack Technik d.o.o. za prepoznavanje i podupiranje ove inicijative.

Reference

  1. Perkovac M. Quantization in classical electrodynamics. Physics Essays. 2002; 15(1):41-60.
  2. Available:http://connection.ebscohost.com/ c/articles/11163931/quantizationclassicalelectrodynamics
  3. https://www.researchgate.net/...
  4. Perkovac M. Absorption and Emission of Radiation by an Atomic Oscillator. Physics Essays. 2003;16(2):162-173. Available: https://scholar.google.hr/...
  5. Perkovac M. Statistical test of Duane-Hunt's law and comparison with an alternative law. Cornell University Library, arXiv. org, Accessed 28 Oct 2010. Available: https://arxiv.org/...
  6. Perkovac M. Maxwell's Equations for Nanotechnology. Proceedings of the 35thInternational Convention MIPRO, Opatija, 21-25 May 2012:429-436.
  7. Perkovac M. Model of an Atom by Analogy with the Transmission Line. Journal of Modern Physics. doi: 4236/jmp.2013.47121, 2013;4:899-903.
  8. Perkovac M. Determination of the Structural Constant of the Atom. Journal of Applied Mathematics and Physics, DOI:10.4236/jamp.2014.23002, 2014;2:11-21.
  9. Perkovac M. Maxwell's Equations as the Basis for Model of Atoms. Journal of Applied Mathematics and Physics, DOI: 4236/jamp.2014.25029, 2014;2:235-251.
  10. Perkovac M. The structural constant of an atom as the basis of some known physical constants. Proceedings of the International Conference on Applied Physics, Simulation and Computers (APSAC 2015, Vienna), 2015;92-102. Available: inase.org/library/2015/vienna/bypaper/APNE/APNE-14.pdf
  11. Perkovac M. Planck's h and Structural Constant s0. Journal of Modern Physics. https://doi.org/... 2017;8:425-438.
  12. Perkovac M, Kutleša S, Zdenković J, Balon B. Type of Substance as a New Physical Quantity. Springer International Publishing AG. 2019: (In press).
  13. Kutleša S. Rudjer Bocovich's Philosophy: KruZak, Zagreb; 2012. Croatian
  14. Boscovich, R. J. A Theory of Natural Philosophy: The M.I.T. Press, Cambridge, Massachusetts and London, England; 1966.

__________________________________________________________________________________

© 2017 Perkovac; Ovo  je članak Otvorenog pristupa (Open Access) koji se distribuira pod uvjetima licence Creative Commons Attribution (http://creativecommons.org/licenses/by/4.0), što omogućuje neograničenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju na bilo kojem mediju, pod uvjetom da je izvorni rad ispravno navedeno.

 VIDEO

Predavanje Milana Perkovca na javnoj tribini ciklusa Eppur si muove u Knjižnici Grada Zagreba. 29. ožujka 2017. godine  Uz  mr. sc. Milana Perkovca na tribinu su i dr. sc. Davor Pavuna i dr. sc. Stipe Kutleša.

 

Gostovanje Milana Perkovca u emisiji „Svakodnevica“ na TV Jabuci 6.kolovoza 2018. godine. S Perkovcem razgovara novinarka Tamara Marković.

 

[1] Springer - Springer Science+Business Media (ili samo Springer)-međunarodni akademski nakladnik iz Njemačke koji izdaje knjigee-knjige i znanstvene časopise, te uređuje niz znanstvenih baza podataka (SpringerLink, Springer Protocols i SpringerImages). Glavna područja na koja se Springer fokusira su zanost, tehnologijamedicinaekonomijatransport i arhitektura. Povijest kompanije započinje pod imenom Springer-Verlag 1842. u Berlinu, na čelu s Juliusom Springerom i njegovim sinom Ferdinandom. Kroz narednih 30 godina, Springer je od malene kompanije s četiri radnika postao drugim najvećim akademskim nakladnikom u Njemačkoj. Godine 1964. kompanija širi posao na međunarodnoj razini i otvara urede u New Yorku, a potom i u TokijuParizuMilanuHong Kongu i Delhiju. Godine 1999. kompaniju kupuje medijska korporacija Bertelsmann i od tada nosi naziv BertelsmannSpringer. Četiri godine kasnije britanske investicijske grupe Cinven i Candover preuzimaju BertelsmannSpringer od Bertelsmanna i 2004. spajaju ga s nizozemskom izdavačkom kućom Kluwer Academic Publishers kupljenom od Wolters Kluwera, čime nastaje Springer Science+Business Media. Većinski vlasnici Springera su britanski BC Partnersšvedski EQT Partners i singapurski GIC, a glavni uredi nalaze mu se u BerlinuHeidelberguDordrechtu i New Yorku. Do ranih 2010-ih kompanija je izdala oko 200.000 knjiga i 2900 znanstvenih časopisa. Godine 2015. Springer je ugovorio udruživanje s GvH-ovim izdavačkim kućama Nature (NPG)Palgrave Macmillan i Macmillan Education, stvorivši iste godine Springer Nature, novu izdavačku kompaniju i najvećeg svjetskog akademskog nakladnika.

[2]Ruđer Josip Bošković - (Dubrovnik18.svibnja 1711. – Milano13.veljače1787.), bio je hrvatski matematičarastronomgeodetfizičar i filozofisusovac. Jedan od najvećih znanstvenika svih vremena, preteča atomske fizike.  Školovanje započeo u Dubrovniku u Collegium Ragusinum, a nastavio u isusovačkom zavodu Collegium Romanum u Rimu. Za svećenika se zaredio 1744. i preuzeo katedru matematike do 1760. Godine 1735. počinje proučavati Newtonova djela, a već 1736. godine objavljuje rasprave. Utemeljio je egzaktni znanstveni pristup rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu rješavajući statičke probleme sakralnih i kulturnih objekata (crkava sv. Petra u Rimu i sv. Genoveve u Parizu, katedrale u Milanu i carske knjižnice u Beču). U razdoblju od 1751. do 1782. godine bavio se i hidrotehničkim poslovima. Prilično se rano počeo baviti problemima oblika i veličine Zemlje. Za boravka u Beču završio je i tiskao svoje glasovito djelo Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi (lat. Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in natura existentium, 1758.; Umro je od upale pluća u Milanu, gdje je pokopan u crkvi Santa Maria Podone. Cijeloga života Bošković je ostao vezan uz rodni grad za koji je obavljao diplomatske poslove. Po njemu je nazvan i Mjesečev krater Boscovich



Povezani članci

Komentari

  • Milan Perkovac

    09. 08. 2018

    U ponedjeljak 6.8.2018 televizija TV Jabuka je jedan segment svoje emisije 'Svakodnevica' posvetila znanosti, tj. aktualnom prijedlogu imenovanja mjerne jedinice 'boscovich', (B), s iznosom B = 1/(2 x s0 x s0) = 0,0072953572330, gdje je s0=8,278692910 strukturna konstanta svih atoma. Na jednostavan način, i uz nastojanje da bude razumljivo, pokušao sam objasniti pojmove osnovnih fizikalnih veličina: 1. duljina, 2. masa, 3. vrijeme, 4. jakost el. struje, 5. temperature, 6. svjetlosna jakost, 7. množina (količina) tvari i 8. vrsta tvari. Prvih 7 od tih fizikalnih veličina do sada sve imaju svoje mjerne jedinice, i to: (1). metar, m; (2). kilogram, kg; (3). sekunda, s; (4). amper, A; (5). kelvin, K; (6). kandela, cd; (7). mol), dok posljednja, 8. fizikalna veličina za vrstu tvari tu jedinicu još nema. A zapravo, sve dok nema svoju jedinicu, nijednu veličinu ne smije se smatrati fizikalnom veličinom, jer fizikalne veličine se karakteriziraju upravo time da imaju svoje mjerne jedinice, te da se iskazuju simbolom, iza kojega slijedi neki broj i na kraju slijedi njihova mjerna jedinica. Primjerice, duljina se opisuje simbolom l, zatim nekim brojem (recimo 3,5) i mjernom jedinicom (m), pa opis te fizikalne veličine konačno glasi l=3,5 m. I tako posve isto za svaku drugu fizikalnu veličinu. Sve dok se i vrsta tvari ne opise na isti takav način (simbol, neki broj i mjerna jedinca) ona, dakle, i nije fizikalna velicina, a s druge strane se vrsta tvari već uvelike prikazuje kao fizikalna veličina, vidi npr., https://hr.wikipedia.org/wiki/Vrste_tvari . To očito proturječje se upravo sada razrješava ovim uvođenjem jedinice 'boscovich' za vrstu tvari! Za simbol te fizikalne veličine predlaže se veliko koso slovo S (od Fredericka Soddyja - engleskog radiokemicara otkrivača izotopa), a za mjernu jedinicu naziv 'boscovich', sa znakom velikog uspravnog slova B (od Ruđera Josipa Boškovića, koji je rodjen 1711.g u Dubrovačkoj Republici i autor je poznate knjige Theoria philosophiae naturalis (Teorija prirodne filozofije), izdane prvi puta u Beču 1758.g., u kojoj knjizi on spominje pojam vrste tvari, o kojem i mi ovdje govorimo. Izuzetno cijeneći djelo Ruđera Boškovića poznati fizicar s pocetka 20. stoljeca, Werner Heinsenberg, njega je nazivao hrvatskim Leibnizom. Snimku emisije (15 minuta) možete pogledati ovdje priloženu ili na https://mab.to/Fc0tgOZKN . U nastojanju da se dobije svjetsko priznanje jedinice boscovich (B) za fizikalnu veličinu vrsta tvari, trebalo organizirati znanstveni skup s tom tematikom, npr. pod nazivom: Prijedlog mjerne jedinice 'boscovich', B, za fizikalnu veličinu vrsta tvari, s kojeg skupa bi se mogao uputiti prijedlog Medjunarodnom uredu za mjere i utege (francuski: Bureau international des poids et mesures, BIPM) o imenovanju te jedinice i njezinom uključenju u SI jedinice. Naime, ta međunarodna organizacija za standardizaciju osnovana je za održavanje međunarodnog sustava mjernih jedinica (SI) (https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_sustav_mjernih_jedinica). Uz nju su u istu svrhu osnovane i organizacije CIPM (fra. Comitenternational des poids et mesures) i CGPM (fra. Conence gerale des poids et mesures). Međunarodni ured za mjere i utege osnovan je 20. svibnja 1875. godine, nakon što je isti dan potpisan Dogovor o metru (https://hr.wikipedia.org/wiki/Metarska_konvencija). Sjedište organizacije je Pavillon de Breteuil u francuskoj općini Sevres (predgrađe Pariza). Organizacija u svojem sjedištu uziva eksteritorijalni status. Republika Hrvatska je članica Međunarodnog ureda za mjere i utege od 2008. godine.

  • Igor Čatić

    29. 07. 2018

    Raduje me da je napor gospodina M. Perkovca prepoznat i u tako opsežnom obliku objavljen na ovom portalu. Ideja o vrsti tvari je vrlo primamljiva.

Komentiraj