Došli smo do 4.000 čitanja jednog članka

U subotu ujutro, 22.srpnja 2017. godine članak o životu i djelu profesora emeritusa Igora Čatića dostignuo  je 4.000 čitanja. To je danas najčitaniji članak na ovom portalu.


Pred godinu dana, 6. srpnja 2016. pohvalio sam se da je članak „Tomo Bosanac – Otac generatora“ iz serije „Velikani hrvatske znanosti“ dostigao  „magičnu“ brojku od 1.000 čitanja. A danas se želim pohvaliti da je tekst o profesoru Čatiću,  „Igor Čatić – od alatničara do profesora emeritusa“, iz serije „Znanost i industrija“ na ovom portalu od  16. kolovoza 2016. godine do danas, znači u nešto manje od godine dana,  imao  4.000 čitanja. Možemo pretpostaviti da je  to više od 1.000 čitatelja.

Mislim da to nije malo za tekst od 100 stranica, u vrijeme kada se kod nas knjige tiskaju u prosječno 300 primjeraka, a u javnosti se nameće uvjerenje da ljudi više nisu spremni čitati neki članak duži od par stranica.

4.000 ČITANJA

Screenshot , 22. srpnja 2017.

(Izvor slike: arhiva autora)

Priča o profesoru Čatiću sigurno je zanimljiva njegovim mnogobrojnim studentima, kolegama profesorima, ali i mnogobrojnim suradnicima i ostalim stručnjacima i prijateljima s kojima je surađivao tijekom svog radom bogatog i plodonosnog života. Vjerujem da je ta priča zanimljiva i svima onima koje zanima tehnika, industrija i povijest našeg gospodarstva i znanosti.

I.ČATIĆ

Profesor emeritus Igor Čatić

(izvor slike: http://zgexpress.net/...)

Ako usporedimo brojku od 4.000 čitanja u godini dana s klikovima na drugim našim portalima, može nam se činiti da ta brojka nije velika. Ali ovaj portal ne živi u istom „svemiru“ u kojem živi i djeluje većina hrvatskih internetskih portala. I ne bavi se temama koje zaokupljaju većinu naših novinara, ne bavi se ni aktualnim događanjima niti uobičajenim temama „koje zanimaju Hrvate“, političkim prepucavanjima, političkim  trgovinama i škandalima svih vrsta.

Najposjećeniji tekstovi na ovom portalu bave se temama iz industrijske povijesti kojima se, nažalost, u Hrvatsko nitko drugi ozbiljno ne bavi. (Ili se ne bavi uopće). Mjestimice se proučava industrijska baština, ali više kao urbanistički, arhitektonski i arheološki fenomen. Znam da je na jednom našem uglednom tehničkom fakultetu odbačen prijedlog da se uvede kolegij povijesti znanosti.

Na ovom portalu industrijsku povijest proučavamo većinom kroz životopise velikana koji su tu povijest stvarali i kao znanstvenici  i kao stručnjaci koji su radili u industriji. Pored toga želim industrijsku povijest pokazati i kroz analizu zbivanja u našem gospodarstvu, posebno u razdoblju nakon 1990. godine. Jako mi je važno da o tome pišu i govore uljudi koji su u tim zbivanjima sudjelovali.

NAJČITANIJI ČLANCI

Screenshot  od 22. srpnja 2017. s popisom načitanijih članaka.

(Izvor slike: arhiva autora)

Drago mi je da i druge teme koje se bave poduzetništvom, znanošću, menadžmentom, „anatomijom novog društva“ i sličnim područjima imaju od 1.000 do 2.500 čitanja.

Ja sam, naravno, obogaćen, ali i poprilično ograničen mojim iskustvom koje sam stekao radeći u KONČAR-u pa mnoge teme iz industrijske povijesti gledam većinom iz te perspektive. Zato bih bio jako zahvalan za svaku sugestiju i pomoć da teme proširim i na područje povijesti naše alatne industrije (Prvomajska), telekomunikacija (Tesla), radioindustrije (RIZ) i ostalih industrijskih područja. Proučavanje povijesti pomoći će nam da bolje razumijemo sadašnjost, ali  i perspektive budućnosti.

Na kraju bih htio, kao i prošli put,  zahvaliti svima vama, svim svojim prijateljima, čitateljima što prate ove tekstove.

I sve vas pozivam da mi se pridružite pa da svi zajedno svojim tekstovima potičemo razvoj hrvatskog gospodarstva.

A meni je drago da moj mali, tihi  penzionerski „obrt“ i dalje nije beskoristan i ne predstavlja uzaludan trud.

U Zagrebu, 23. srpnja 2017.

Vaš odani,

Marijan Ožanić

 

 

Komentari

Komentiraj