• Poduzetništvo/
• Menadžment/
• Razvoj/
• Povijest/

14. 05. 2017

Pojmovnik pojmova iz poduzetništva (4), Poslovni udjel do Š

• Marijan Ožanić

POSLOVNI UDJEL

• ukupnost svih prava i obveza u društvu s ograničenom odgovornošću koji proizlaze iz jednoga temeljnog uloga i u pravilu pripada članovima društva.

 POSTUPNIK (tehnološki postupnik, radni list, postupnik rada)

• osnovni i najvažniji dokument tehnološke (proizvodne) dokumentacije.
• izvor svih dokumenata proizvodne radne dokumentacije.
• tehnološki dokument koji prikazuje slijed tehnoloških operacija   (kod složenijih proizvoda i kontrolnih, transportnih i ostalih   operacija )  kojima se izrađuje neki dio, sklop ili proizvod definiran crtežom.
• uz to na postupniku su navedeni materijali i alati koji su potrebni za izradu.
•  postupniku moraju biti navedene sve informacije koje su potrebne za izradu, kontrolu, transport i odlaganje  dijela, sklopa ili proizvoda.  
• nformacije koje nisu navedene u   postupniku ne mogu doći u priliku da se   koriste u proizvodnji.
• ostupnik služi za izradu radne dokumentacije, normativa materijala i normativa rada ,izradu, planskih kalkulacija planiranje, terminiranje i upravljanje.na osnovi tehnološke razrade (projektiranja tehnološkog procesa) popisuje i definira sve operacije potrebne za izradu nekog dijela od materijala do gotovog dijela ili proizvoda.
• postupnikom se određuje proces kojim treba izraditi naručeni proizvod tako da su na postupniku navedeni slijed proizvodnih operacija i tehnički i tehnološki parametri operacija.
• postupnik je i temeljni dokument za planiranje i terminiranje proizvodnje, jer su na njemu navedena proizvodna vremena, te slijed operacija i sastavljanje sklopova.
• iz postupnika se izvode radni nalozi.

osnovne informacije na postupniku:

• broj crteža i dijela koji se proizvodi,
• redni broj pojedine operacije,
• radionica ili odjel u kojoj se radi,
• stroj na kojem se proizvodi,
• naziv i opis operacije,
• vrijeme potrebno da se izvede operacija („norma“).

• uz postupnik je vezan i dokument – lista operacije, a često i program za NC i CNC stroj.

„Klasičan“ postupnik kao dokument ima 4 dijela:

1. GLAVA POSTUPNIKA – naziv dijela, broj dijela, broj nacrta, potpis tehnologa i datum izrade
2. TIJELO POSTUPNIKA- redni brojevi operacija, nazivi (ili šifre) radionica, naziv operacije, naziv (ili šifra) stroja-radnog mjesta, klasifikacija radnika, vrijeme pripreme i vrijeme izrade („norma“).
3. MATERIJALI I ALATI – popis materijala, s količinama i alata za pojedinu operaciju koje treba izuzeti sa skladišta i donijeti na radno mjesto.
4. SMJER OTPREME- radionica u koju treba završeni dio poslati na daljnju ugradnju.

•  kod izrade dokumentacije računalom (CAD/CAM) koriste se sve navedene informacije, ali se ne tiskaju na papiru, već se prikazuju na ekranu, prilagođene računalnoj obradi.

Primjer jednog starog, „klasičnog“ postupnika izrađenog bez računala.

(izvor slike: arhiva autora)

POTRAŽIVANJE

• međusobni odnos kupaca i prodavatelja u kojemu prodavatelj traži podmirenje duga za prodane proizvode ili usluge

POVLAŠTENI OBRTI

• obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.

PR (PUBLIC RELATIONS)

• odnosi s javnošću - proces strateške komunikacije koji gradi uzajamno korisne odnose između organizacije i javnosti, društvene okoline.
• to je upravljanje širenja informacija između pojedinca, odnosno organizacije i okoline.
• disciplina su komunikologije (komunikacijskih znanosti), a često su i potporna funkcija u marketingu.
• početak PR aktivnosti je u ranim godinama XX. stoljeća.
• odnosi s javnošću poboljšavaju cjelokupan imidž organizacije (kompanije, političke stranke, institucije) u javnosti i time doprinosi dugoročnoj učinkovitosti i profitabilnosti poslovanja.
• odnosi s javnošću predstavljaju umijeće rada i govora koji će stvoriti povoljno mišljenje kod ljudi o nekoj organizaciji, instituciji ili pojedincu

PRANJE NOVCA

• pretvaranje tzv. “prljavog” novca ili druge imovinske koristi pribavljenih kriminalnim ili drugim protuzakonitim radnjama (obuhvaćenih pojmom tzv. predikatnog k. d.) u “čist” novac, naime onaj koji se može upotrijebiti i koristiti kao legalni prihod u bankovnim, trgovačkim, kupoprodajnim, investicijskim, poduzetničkim i drugim poslovima ili načinima ulaganja.
• time se pokušava ne samo prikriti počinjeno krivično djelo i njime postignuta imovinska korist nego se njegovom daljnjom uporabom stvara konkurencija s onima koji nekriminalnom djelatnošću ostvaruju prihode svojeg poslovanja.
• smatra se da je pojam “pranje novca” prvi upotrijebio engleski časopis The Guardian pišući 1973. o 200.000 dolara namijenjenih republikanskoj predizbornoj kampanji u SAD-u, odnesenih u kovčezima u Meksiko radi stavljanja u optjecaj.

PRAVO PRVOKUPA

• pravo određene osobe da ju vlasnik određene stvari koju kani prodati obavijesti o toj prodaji i da joj ponudi da tu stvar otkupi po uvjetima koje nudi ostalim osobama, prije nego što je ponudi drugim potencijalnim kupcima. Tek ako ta osoba odbije kupiti stvar, odnosno ne odgovori na ponudu u razumnom ili ugovorenom roku, vlasnik je može ponuditi na prodaju drugim osobama.
• ako bi vlasnik prodao stvar drugoj osobi, a da o tome nije obavijestio osobu koja ima pravo prvokupa, odnosno ako bi tu stvar prodao po uvjetima povoljnijim od onih koje je ponudio osobi s pravom prvokupa, ta osoba ima pravo, pod određenim uvjetima i u određenom roku pobijati valjanost takvog ugovora i zahtijevati da joj se stvar proda po uvjetima po kojima je bila prodana drugoj osobi.

PREDPRISTUPNI PROGRAMI

• engl. - Pre-accession Assistance
• EU je kao pomoć za pripremu zemalja srednje i istočne Europe za članstvo u Uniji za razdoblje 2000-2006. godina pokrenuo tri tzv. pretpristupna programa: PHARE, ISPA i SAPARD.

• Program PHARE koncentrira se na izgradnju institucija, sudjelovanje u programima Zajednice, ekonomsku i socijalnu koheziju i industrijsko restrukturiranje.
• Program SAPARD bavi se modernizacijom poljoprivrede i ruralnim razvojem, a
• ISPA podržava infrastrukturne projekte u području prometa i zaštite okoliša.

PREDSTAVNIŠTVO

• predstavništvo u Hrvatskoj može osnovati strana osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost i nacionalna ili međunarodna gospodarska udruga.

PRETVORBA

• pretvorba vlasništva, proces prelaska iz državnog ili društvenog vlasništva u privatno.
• konverzija društvenog (državnog) vlasništva u privatno vlasništvo.
• karakteristična je za sve zemlje u tranziciji i proizvodi duboke društvene i gospodarske promjene.
• pretvorba i privatizacija u Hrvatskojdogodila se nakon raspada Jugoslavije i osamostaljenjem Hrvatske kao prijelaz iz planskoga gospodarstva u tržišno gospodarstvo, tj. iz socijalizma u parlamentarnu demokraciju za vrijeme Domovinskog rata. Do 1990. godine, gotovo sve tvrtke u Hrvatskoj bile su u društvenom vlasništvu.
• proces pretvorbe i privatizacije počeo je u Jugoslaviji osamdesetih godina prošlog stoljeća Zakonom o privatizaciji banaka. Raspadom Jugoslavije došlo je do privatizacije dijela društvene imovine. Dio društvene imovine postala je državna imovina, jer se smatrala posebno bitnom i uspostavljena su hrvatska državna poduzeća (Hrvatska pošta, Hrvatske šume, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske željeznicei dr.) Ostali dio društvene imovine postepeno je privatiziran.
• postupak vlasničke konverzije sprovodi se: pretvorbom društvenog (državnog) vlasništva i denacionalizacijom.
• pretvorba se u Hrvatskoj provodila kroz Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća Narodne novine br. 19/91. Za provođenje pretvorbe osnovan je Hrvatski fond za razvoj, kojeg je naslijedio Hrvatski fond za privatizaciju, koji je postojao do 2011., kada je osnovana Agencija za upravljanje državnom imovinom. Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju donio je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici  studenoga 1992. Fond je obavljao: pretvorbu društvenih poduzeća u državna, privatizaciju – prodaju dionica, udjela, stvari i prava i prijenos dionica, upravljanje pravnim osobama u kojima državne institucije imaju dionice i udjele, te druge poslove utvrđene zakonom.
• nijedna tranzicijska zemlja nije zadovoljna rezultatima pretvorbe, jer je zbog neosmišljenih i brzopletih procesa došlo do razaranja gospodarstava koja su u velikoj mjeri došla u ruke ljudima koji nisu dorasli da vode poduzeća i nisu zaslužili da budu vlasnici nekada društvene imovine.

PRIPREMA PROIZVODNJE (tehnološka priprema, priprema rada)

• priprema procesa proizvodnje se bavi planiranjem aktivnosti u pripremi i proizvodnji kako bi se izvršio predviđeni plan proizvodnje (realizacija).
• Nekada su se u raznim tvornicama koristili razni nazivi – priprema, priprema rada, priprema proizvodnje, tehnološka priprema.
• planira i lansira pripremu i nabavku sirovina, materijala i alata za određeni plan proizvodnje,
• priprema potrebnu dokumentaciju,
• otklanja zastoje i čekanja u proizvodnji, prati i evidentira izvršenje operativnih planova proizvodnje.
• u organizaciji tvornice Priprema proizvodnje bila je aktivnost poslije Konstrukcije i Tehnologije.
• na temelju tehnološke i konstrukcije dokumentacije izrađuje se tzv. radna dokumentacija po kojoj se planira i odvija proizvodnja – radni nalog, postupnik, terminsku kartu, popratnu kartu, nalog skladištu za izuzimanje materijala, isporučnicu proizvoda, radni list, obračunski list i list kontrole.
• nekada se sve to tiskao na papiru i takva je papirnata dokumentacija išla u radionicu radniku na radno mjesto. Danas se to sve u velikom broju suvremenih tvornica izvodi preko računala i sve informacije se prikazuju na ekranu, a ne na papiru. Ali informacije potrebne za odvijanje proizvodnje su ostale iste. Razlika je u tome što se nekada to radilo na papiru i planiralo ručno, a sada to sve rade računala i šalju na radno mjesto radnika.

Primjer jedne „stare“ organizacije. Priprema rada (proizvodnje) dolazi  poslije Tehnologije i Konstrukcije.

(Izvor slike: arhiva autora)

PRIJEBOJ ( vidi kompenzacija)

• oblik obračunskog plaćanja kojim obveza dužnika prema vjerovniku prestaje obračunski, bez stvarne novčane transakcije, način prestanka obveznopravnog odnosa, do kojeg dolazi kroz međusobno obračunavanje, prebijanje potraživanja koje dužnik ima prema vjerovniku s onim potraživanjem kojeg vjerovnik ima prema dužniku.
• provodi se jednostranom izjavom volje u sudjeluju dvije strane (ne više strana) koja jedna prema drugoj imaju međusobna potraživanja u propisan Zakonom o obveznim odnosima (čl. 195. do 202.) u da bi se kompenzacija mogla obaviti tražbine moraju glasiti na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kakvoće te obje moraju biti dospjele.
• prijeboj je moguć kao prestanak obveznog odnosa u onim slučajevima kada između istog vjerovnika i dužnika istovremeno postoje međusobna potraživanja, jer je dužnik iz jednog obveznog odnosa istovremeno vjerovnik svojeg vjerovnika temeljem nekog drugog obveznog odnosa.

PRIVATIZACIJA

• proces transfera imovine, odnosno kapitala iz javne (državne) u privatnu svojinu.
• proces prijenosa vlasništva s države na fizičke ili pravne osobe.
• u zadnjem desetljeću XX. stoljeća započet je svjetski proces privatizacije, iniciran u Velikoj Britaniji od strane vlade Margaret Thatcher. Proces je globalan i zahvatio je ne samo bivše socijalističke zemlje, već i razvijene i zemlje u razvoju. Proces se temelji na uvjerenju da su privatna poduzeća uspješnija od državnih i moraju biti temelj gospodarstva neke zemlje.
• prvi val privatizacije kod nas je pokrenula savezna vlada (još SFRJ) Ante Markovića 1989. godine, s korekcijom 1990. godine. Metoda privatizacije bila je dokapitalizacija, sa popustima na račun društvenog kapitala, a uz uvjerenje da će i takva djelomična privatizacija dovesti do povećanja efikasnosti upravljanja, a time sačuvati Jugoslavija. Privatizacija se provodila uz važnu savjetničku ulogu Jeffreya Sacha, uz veliku podršku Georgea Sorosa i zapadnih ekonomskih gurua. Privatizacija je bila neobvezna, ali je poticaj dobila u odredbi da se rast zarada zaposlenih može isplaćivati samo u dionicama. Tijekom reformske 1990. godine privatizacija je uzela maha (1.200 poduzeća je prešlo u status mješovitih.
• Modeli privatizacije

Privatizacija u svim postkomunističkim zemljama provodila se pod pritiskom potrebe za „ubrzanom privatizacijom“ s obrazloženjem da je država loš gospodar i da sve treba ubrzano privatizirati, a u stvari s osnovnom željom da se što prije, dok se država ne konsolidira, razgrabi kapital države. Na taj način je virus nepravde ugrađen u tkivo novih država što će dugoročno razarati stabilnost društva i gospodarstva. S tim ciljem kreirano je nekoliko modela privatizacije:

• Prodaja

        Najpoznatija i najstarija metoda privatizacije je prodaja državnog poduzeća privatnim licima. Ta tehnika koristi se i u razvijenom dijelu svijeta, kao i u zemljama u razvoju. Najpoznatiji primjer je privatizacija u Velikoj Britaniji tijekom 1980-tih godina, koja je i pokrenula val privatizacije u cijelom svetu.

• Vaučerska privatizacija

        Ideja je jednostavna - građanima se besplatno podijeli specijalan privatizacijski novac (vaučeri), kojima oni kupuju akcije poduzeća. Vaučeri su davani građanima u raznim zemljama i u jednakom i u nejednakom iznosu, prema godinama starosti ili radnog staža i nekim drugim karakteristikama. Vaučerska privatizacija je organizirana i centralizirana za veći broj poduzeća odjednom (češki sistem) i decentralizirano, za svako poduzeće pojedinačno (ruski sustav).

Najpoznatije vaučerske privatizacije su češka (i slovačka) i ruska, a dijelom su joj pribjegle Poljska, Litva, Letonija, Slovenija, Jermenija, Kazahstan i Kirgizija.

        Vaučerska privatizacija predstavlja relativno elegantnu i relativno brzu metodu privatizacije, Iako ne donosi državi prihode, misli se da se taj gubitak kompenzira brzinom i „pravednošću“. Vaučerska privatizacija je transparentnija od drugih modela i njome se izbjegavaju problemi procjene vrijednosti kod ostalih vidova privatizacije.

• Dioničarstvo zaposlenih

        Dioničarstvo zaposlenih podrazumijeva znatne popuste na cijenu dionica (ili djelomično besplatnu podjelu) menadžerima i/ili zaposlenima. Ona tako predstavlja kombinaciju prodaje i besplatne podjele, ali s tim da su beneficije podjele ograničene na zaposlene u pojedinom poduzeću. Odloženo plaćanje je uobičajeno, kako bi bio savladan problem nedovoljne kupovne snage zaposlenih.

        Ovaj model privatizacije bio je popularan na području bivše Jugoslavije, kao politički najbezbolniji način prelaska iz samoupravne u privatnu privredu. Najbezbolniji zato što dioničarstvo zaposlenih najmanje mijenja tip kontrole nad poduzećem – ona ostaje u rukama zaposlenih, do većeg prometa i koncentracije akcija. Stoga su joj pribjegle Slovenija, Hrvatska, Srbija i Makedonija. Od drugih zemalja, Poljska je, polazeći od socijalističke tržišne privrede, također jednim dijelom koristila dioničarstvo zaposlenih. Rusija je krenula od sasvim drugog modela privatizacije, ali je, zbog tehničkih rešenja, završila u znatnoj mjeri s dioničarstvom zaposlenih, pri čemu je menadžerski sloj uspeo da u mnogim poduzećima postane dominantan vlasnik. I Rumunjska i Slovačka su djelomično pribjegle ovom modelu.

        Dioničarstvo zaposlenih može biti izvedeno relativno brzo, uz postavljanje roka do koga privatizacija poduzeća mora biti pokrenuta (kao u Hrvatskoj), znatne popuste u ceni akcija i odloženo plaćanje. A može i, kako pokazuje iskustvo Srbije, biti vrlo spora metoda privatizacije.

        Osnovna vrlina dioničarstva zaposlenih je politička – to je minimizacija otpora radnika i menadžera u firmama koje se privatiziraju, a posebno u poduzećima koja su su funkcionirala u samoupravnom sustavu (bivša SFRJ i, donekle, Poljska) ili u kojima su menadžeri imali jake pozicije (Rusija).

• prvi val privatizacije kod nas je pokrenula Savezna vlada (još SFRJ) Ante Markovića 1989. godine, s korekcijom 1990. godine. Metoda privatizacije bila je dokapitalizacija, sa popustima na račun društvenog kapitala, a uz uvjerenje da će i takva djelomična privatizacija dovesti do povećanja efikasnosti upravljanja, a time sačuvati Jugoslavija. Privatizacija se provodila uz važnu savjetničku ulogu Jeffreya Sacha, uz veliku podršku Georgea Sorosa i zapadnih ekonomskih gurua. Privatizacija je bila neobvezna, ali je poticaj dobila u odredbi da se rast zarada zaposlenih može isplaćivati samo u dionicama. Tijekom reformske 1990. godine privatizacija je uzela maha (1.200 poduzeća je prešlo u status mješovitih).

PRIVREMENO OBUSTAVLJANJE OBAVLJANJA OBRTA

• obustavljanje obavljanja obrta u trajanju do jedne godine o čemu obrtnik pisano izvješćuje nadležni županijski ured u roku od 30 dana od dana obustave.
• Iznimno, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti, rodiljnog dopusta ili nastupa više sile.

PRIZNANICA

• vjerovnikova pisana izjava kojom potvrđuje primitak dugovane činidbe. Naziva se još i namirom (apocha).
• vjerovnik je dužan na zahtjev dužnika izdati priznanicu ako mu je izmireno, odnosno na priznanici zabilježiti da je obveza ispunjena djelomično. Ako je novčana obveza isplaćena preko banke ili pošte, dužnik dobiva primjerak uplatnice kao dokaz o ispunjenju obveze (solutio). Stoga će osim uplatnice moći zahtijevati priznanicu od vjerovnika samo ako za to ima opravdan razlog.
• ako vjerovnik odbije izdati priznanicu, dužnik može objekt činidbe položiti kod suda i u tom slučaju rješenje o sudskom depozitu zamjenjuje priznanicu.
• priznanica na potpunu isplatu glavnice sadrži presumpciju da su isplaćene i kamate i sudski i drugi troškovi. Izdavanjem priznanice na kasnije dospjele obroke presumira se da su plaćeni i oni koji su dospjeli ranije. Obje su presumpcije oborive.
• izdavanje priznanice ide na vjerovnikov trošak.

PROBLEM

• problem je neočekivana zapreka na putu postizavanja nekog cilja
• mora biti pravovremeno uočen, a zatim ispravno dijagnosticiran i definiran kako bi se mogao riješiti na najbolji mogući, odnosno na zadovoljavajući način.
• rješavanje problema je traženje puta za zaobilaženje, uklanjanje ili savladavanje zapreke koja blokira napredovanje prema cilju

PROBLEMSKO STABLO

• dijagramski prikaz hijerarhije problema, koji opisuje njihovu uzročno-posljedičnu vezu.

PROBOJ (električki) MOTORA

• električni proboj izolacije.
• kada se izolacija ošteti, poteče struja i stvara se kratki spoj koji predstavlja veliki kvar stroja.

PROCES

• skup logički povezanih akcija ili veza uzastopnih stadija razvitka ili rada koji predstavljaju neprekidno jedinstvo kretanja, skup, niz povezanih ili sudjelujućih aktivnosti koji pretvara ulaze u izlaze.
• dosljedna izmjena stanja, tijesna veza zakonomjerno uzastopnih stadija razvitka ili rada koji predstavljaju neprekidno jedinstveno kretanje.
• niz postupaka i koraka logički povezanih akcija izvedenih da se postigne određeni cilj.
• niz neovisnih i povezanih postupaka koji u svakoj fazi troše resurse (energiju, rad, strojeve, novac) da bi ulaz - input (podatke, materijal, dijelove itd.) pretvorili u izlaz (output).  Ti izlazi nakon toga služe kao ulaz u sljedeću fazu dok se ne postigne traženi  cilj i konačni rezultat.
• skup aktivnosti i/ili operacija koji određene ulaze (input) pretvaraju u izlaze (output). Za izvođenje procesa potrebne su određene informacijske podloge.
• proces se prepoznaje po promjenama koje se zbivaju tijekom obavljanja aktivnosti i operacija. Rezultati tih promjena su izlazi. Na procesnom pristupu bazira se suvremeni pogled u proučavanje sustava.
• poslovni proces su aktivnosti koje proizvode određeni proizvod ili uslugu za kupca.

Prikaz procesa

(Izvor slike. arhiva autora)

PROCES, PROIZVODNI (vidi Proizvodni proces)

PROCESNI PRISTUP

• sustavno prepoznavanje i upravljanje procesima primijenjenim u organizaciji, a posebice njihovim međusobnim djelovanjem.
• da bi organizacije djelovale učinkovito, moraju prepoznati i upravljati brojnim međusobno povezanim procesima. Često će izlaz iz jednog procesa činiti ulaz za sljedeći proces. Svaka aktivnost ili niz aktivnosti koje koriste resurse da bi pretvorili ulaze u izlaze mogu se razmatrati kao proces.

PRODAJA

• predstavlja promjenu vlasništva robe između prodavača i kupca.
• prodajne situacije:
• asertivna prodaja – prodajna situacija kad kupac ne treba ni savjet u vezi odabira niti nas kao dobavljača – prodajni nastup sastoji se u prvom redu u pridobivanju kupca da nas uopće sasluša.
• konzultativna prodaja - kada kupac nije u stanju sam odabrati najbolju ponudu, ali isto tako nas ne prepoznaje kao eksperta niti vjeruje u našu kompetentnost. Prodajni nastup sastoji se u tome da utječemo na trenutačna kupčeva uvjerenja u svezi rješavanja situacije te da se nametnemo kao kompetentni sugovornik.
• prijateljska prodaja – kada kupac neko vrijeme surađuje s prodavačem i zadovoljan je tom suradnjom – prodajni nastup sastoji se u održavanju i razvijanju već postojećih odnosa s kupcem.
• ekspertna prodaja – kupac nije u stanju sam odabrati najbolje rješenje za svoju situaciju te se u potpunosti oslanja na ekspertizu prodavača. Ali isto tako od nas očekuje da se obvežemo da će naše rješenje biti ono pravo i u svakom aspektu primjereno situaciji. Prodajni nastup sastoji se u dobroj analizi kupčevih očekivanja te ispunjavanja tih očekivanja.

PROFIT (dobit)

• anglicizam – profit, dobit
• financijski rezultat,
• označava razliku između prihoda i troškova. Prihod mora biti veći od troškova. Ukoliko je prihod manji od troškova, tvrtka ima gubitak.
• dobit označava zaradu, tj. pozitivnu razliku u odnosu uloženog i dobivenog.
• riječ vuče svoje korijene još iz latinskog jezika, gdje je značila "pravljene (ostvarivanje) napretka", a direktno u hrvatski jezik dolazi od francuske riječi "profit" - označava pozitivan prihod na investiciju od strane individualca ili poslovne operacije.
• veličina neto rezultata koja se dobije na taj način da se od ukupnih prihoda oduzmu ukupno nastali troškovi.

PROFITABILNOST (rentabilnost)

• odnos ostvarene dobiti i uloženih sredstava.
• vršni princip efikasnosti poduzeća.
• aksimalizacija financijskog rezultata u odnosu na angažirana sredstva ili kapital.

PROGRAM POTICANJA RAZVOJA OBRTA, MALOG I SREDNJEG  PODUZETNIŠTVA U GRADU ZAGREBU

• izradio ga je GUG – Gradski ured za rad i poduzetništvo,  a usvojila Gradska skupština Grada Zagreba, 26.rujna 2000.

• taj Program „sa svrhom poticanja osnivanja i započinjanja poslovanja, realizacije projekata programa razvoja, te restrukturiranja malih i srednjih trgovačkih društava i obrta, Grad Zagreb, na način i prema uvjetima što su utvrđeni ovim programom, pomaže malim i srednjim trgovačkim društvima i obrtnicima u početnim fazama poslovanja; podržava kvalitetne projekte razvoja zasnovane na ekološki prihvatljivim tehnološkim inovacijama, novim tehnologijama i visoko kvalificiranom radu; podržava rad inovatora, omogućuje povećavanje zaposlenosti, posebice zapošljavanje mladih stručnjaka, te stvara pozitivno okruženje za poduzetničku inicijativu“.

PROIZVOD

• je rezultat procesa, odnosno rezultat skupa povezanih ili sudjelujućih aktivnosti koji pretvara ulaze u izlaze.

postoje četiri skupne kategorije proizvoda:

• usluge (npr. transport);
• softver (npr. kompjutorski program, rječnik);

• hardver (npr. mehanički dio stroja);

• obrađeni materijal (npr. mazivo)

PROIZVODNA DOKUMENTACIJA

• vidi Tehnološka dokumentacija i Radna dokumentacija.

PROIZVODNA ORGANIZACIJA

• organizacija u kojoj se odvija proizvodni proces i u kojoj je materijalni proizvod rezultat tog procesa.
• tvornica.

PROIZVODNI PROCES

• može se podijeliti na: proizvodnju sirovina,  proizvodnju dijelova i  montažu.
• provodi se u tehnološkim sustavima.
• sve aktivnosti tijekom pretvorbe ulaznih vrijednosti (inputa) u projektirane izlazne veličine (outpute) proizvodnog sustava na putu stvaranja nove vrijednosti.
• ukupan proces rada proizvodnog sustava,
• proces koji se odvija unutar proizvodnog sustava.
• u proizvodnom procesu mijenja se sirovina i kroz njega prolazi materijal, a u informacijskom procesu "materijal" je informacija, a informacija je i konačni proizvod .
• informacijski procesi  stvaraju informacije  na temelju kojih se  odvijaju  proizvodni procesi.

• proizvodni proces je = tehnološki proces + zastoji + transport + kontrola. (Tehnološki proces = tehnološke operacije + zastoji)

Prikaz proizvodnog procesa

(Izvor slike: arhiva autora)

PROIZVODNI SUSTAV

• tvornica.
• sustav koji čine - proizvodni kadrovi, proizvodna oprema i   proizvodni prostor                       
•  u njemu se tijekom vremena dinamički odvija složen proces - proizvodni proces
• sustav koji služi za ostvarivanje ciljeva proizvodnje.
• u proizvodni sustav ulaze – materijal, novac, energija, informacije, a izlaže – proizvod, novac, informacije, otpad.  A to se sve odvija u određenom vremenu.
• skup različitih elemenata uvezanih tako da kao cjelina mogu dati bolji rezultat proizvodnje nego što bi ih dali njegovi dijelovi samostalno.

• sustav ima točno određenu funkciju i zauzima prostor u kome se tijekom vremena  dinamički odvija složen proces -  proizvodni proces. Svrha proizvodnog  procesa je da daje  proizvode potrebne ljudima.
• u sustav se unosi sirovina koja se u njemu podvrgava promjenama, pri čemu se troši i koristi  U procesu uvijek nastaju  otpaci .
• tijekom procesa nastaju troškovi  (gubici i rashodi), a rezultat procesa je proizvod  koji je ujedno  izvor prihoda.

• unutar proizvodnog sustava vrši se transformacija ulaznih veličina u nizu postupaka promjene stanja u projektirane izlazne veličine.
• teško je napraviti granicu bilo kojeg proizvodnog sustava, jer je, u načelu, svaki sustav sastavljen od podsustava, ali je istovremeno i dio nekog većeg sustava.

Vrste proizvodnih sustava - obzirom na različite kriterije klasifikacije postoje i različite vrste proizvodnih sustava:

• Statički - dinamički proizvodni sustavi. Statički sustav podrazumijeva stalnost (konstantnost) vrijednosti svih njegovih elemenata i veza unutar sustava i tijekom vremena, dok dinamički podrazumijeva određene promjene u elementima vezama i vremenu.
• Deterministički - stohastički prizvodni sustavi. Deterministički (unaprijed zadan) sustav je takav sustav koji se može proračunati i unaprijed definirati svi elementi i relacije unutar sustava i vremena kao i njegovo ponašanje u budućnosti, dok se stohastički sustavi ponašaju različito tijekom vremena i realizacije te se ne mogu proračunati nego samo prognozirati. (kao vremenska prognoza..)
• Otvoreni - zatvoreni proizvodni sustavi. Ova podjela se uspostavlja prema postojanju veza sustava s okolinom i prema tome vrši li se razmjena materijala, informacija i energije.

• složenost proizvodnog sustava podrazumijeva broj elemenata njihove veze i interakciju između elemenata sustava pa se u ovoj klasifikaciji sustavi dijele na: jednostavne, složene i vrlo složene proizvodne sustave.
• najveći broj (gotovo svi) proizvodnih sustava je u općem smislu dinamičan, orijentiran prema cilju, stohastičan, otvoren i kompleksan.

Proizvodni sustav

(Izvor slike: arhiva autora)

 PROIZVODNJA

• svrsishodna djelatnost usmjerena na dobivanje upotrebnih vrijednosti i prisvajanje prirodnih resursa za ljudske potrebe što znači da predstavlja opći uvjet za razmjenu materije između čovjeka i prirode odnosno vječiti prirodni uvjet za život ljudi pa je stoga jednako svojstvena svim oblicima ljudskog društva.
• usmjerena aktivnost koja ima za cilj dobivanje proizvoda korisnih za društvo čija struktura varira u širokim granicama kako po vrsti tako i po kvalitetu i količini.

u organizacijskom smislu, a prema veličini i vrsti asortimana proizvodnja se dijeli na tri osnovna tipa:

• pojedinačna proizvodnja - mali broj komada uz relativno malu  tehnološku pripremu,
• serijska proizvodnja - proizvodnja većeg broja komada iste vrste, a tehnološka razrada je detaljnija.
• masovna proizvodnja - veoma uzak asortiman proizvoda koji se radi kroz duža vremenska razdoblja, a tehnološka priprema ide do najsitnijih detalja. Svaki zastoj ili korekcija tokom proizvodnje znatno utiče na cijenu proizvodnja pa samim tim i na cijenu gotovog proizvoda.

 PROJEKT

• cjelovit, zaokružen, višeslojan pothvat čijim izvršenjem treba postići određeni cilj u  predviđenom vremenu, uz određene uvjete (troškovi, kadrovi i općenito resursi
• obilježja projekta - jednokratnost, vremenska određenost (ograničeno trajanje), ograničenost resursa (financijski, kadrovski), usmjerenost prema cilju, cjelovitost međusobno povezanih aktivnosti, rješavanje zadataka koncentracijom  sredstava i kadrova  ( resursa), posebna organiziranost.
• za razliku od operacija, koje su neprekidne i mogu se ponavljati, projekti su vremenski ograničeni i jedinstveni.
• niz aktivnosti kojima je cilj ostvarenje jasno utvrđenih ciljeva u određenom vremenskom roku i uz određeni proračun.

projekt je definiran:

• ciljevima koje želi ostvariti, 
• aktivnostima koje je potrebno provesti da bi se postigli ti ciljevi unutar dobro definiranog,
• vremenskim rokom,
• budžetom.

• početak projektnog menadžmenta sredinom stoljeća

PROJECT CYCLE MANAGEMENT (PCM)

• obuhvaća proces planiranja projekata, upravljanje projektima, programe i organizaciju,
• organiziran je oko projektnog ciklusa što osigurava da se svi aspekti projekta uzimaju u obzir i nadziru,
• važan je za dugoročan uspjeh i održivost projekta i organizacijsko učenje.
• Metoda PCM razvijena 1960., počela ju koristiti organizacija USAID
• naišla je vrlo široku primjenu (Svjetska banka, UN, EU,  )

PROJEKT MENADŽER (voditelj projekta)

• osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti na određenom projektu.
• postavlja se za vođenje svakog projekta, bez obzira na njegovu veličinu, vrijednost ili trajanje i odgovoran je za njegovu realizaciju

zadaci projekt menadžera (voditelja projekta):

• pripremiti plan provedbe baziran na ciljevima,
• postaviti mjerljive indikatore uspjeha,
• pripremiti radni plan i proračun,
• odrediti odgovornosti pojedinih timova (članova tima),
• voditi podatke o provedbi i pripremati periodične izvještaje,
• poduzimati administrativne zadatke (zapošljavanje, nabava opreme),
• pratiti napredak projekta- koliko je u skladu s ciljevima.

PROJEKTNA IDEJA

• početna faza u projektu koja se općenito temelji na identifikaciji problema i definiranju njegovog mogućeg rješenja.

PROJEKTNI CIKLUS

• slijedi tijek projekta od početne ideje sve do njezine provedbe.
• daje okvir koji osigurava konzultacije sa svim dionicima te definira ključne odluke, zahtjeve za informacijama i odgovornosti u svakoj od faza, kako bi tijekom trajanja projekta bilo moguće donijeti odgovarajuće odluke.
• projektni se ciklus sastoji od pet faza koje logički proizlaze jedna iz druge: programiranje, identificiranje, formuliranje, provedba i evaluacija.

PROJEKTNI MENADŽMENT

• posebna grana menadžmenta koja se bavi upravljanjem projektima
• proces u kojem se primjenjuju znanja, vještine, alati i tehnike na projektnim aktivnostima  kako bi se zadovoljili zahtjevi i potrebe projekata
• obuhvaća:
• projektnu organizaciju,
• vođenje projekata,
• cjelokupnost projektnih zadataka (planiranje, usklađivanje i kontroliranje

• dva pristupa: upravljanje projektima ili upravljanje poduzećem (institucijom) uz pomoć projekata.

PROJEKTNA ORGANIZACIJA

• privremena organizacijska forma koja se uspostavlja za određeni zadatak, odnosno projekt, t.j. orijentirana je na realizaciju konkretnog projekta.
• nakon završetka projekta projektni tim se raspušta

može biti:

• stalna     (za projekte koji se ponavljaju)
• nestalna (za projekte koji se ne ponavljaju).

PROKURA

• posebna trgovačka punomoć sa zakonski utvrđenim sadržajem i opsegom ovlaštenja.
• sadržaj i opseg trgovačke punomoći inače redovito utvrđuje nalogodavatelj, a kod prokure su ovlasti i ograničenja prokuriste utvrđena samim zakonom.
• prokura se samo u trgovačkom prometu može uspostaviti, ali ne i u drugim pravnim odnosima.

PROKURIST

• osoba kojoj je podijeljena najšira trgovačka punomoć kojoj je opseg ovlaštenja, u interesu pravne sigurnosti prema trećima, utvrđen zakonom.
• prokurist je ovlašten da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva, te da zastupa trgovačko društvo u svim sudskim i izvansudskim postupcima.

PRORAČUN

• plan prihoda i rashoda države ili neke uže političko-teritorijalne jedinice (zajednice) za određeno razdoblje.

PROTOTIP

• grč.: πρωτος protos = prvi

• predserijski proizvodi najčešće namijenjeni za ispitivanja i testove prije prelaska u serijsku proizvodnju.
• u načelu, jedan prototip ne mora niti tehnički niti optički odgovarati gotovom serijskom proizvodu, ali mu služi kao osnova.
• pošto pri pravljenju prototipa još ne postoje pogoni za serijsku proizvodnju, oni su skoro uvijek skuplji nego serijski proizvodi.
• u novije vrijeme, pravljenje prototipa se sve više zamjenjuje računarskim simulacijama tako da je prvi, gotovi serijski proizvod ustvari prototip.

PROVIZIJA

• naknada posredniku za obavljenu uslugu u nekom poslu.
• obračunava se najčešće u ugovorenom postotku od vrijednosti posla.

RACIONALIZACIJA

• skup postupaka za postizanje ušteda u poslovanju.

RAČUN (vidi faktura)

• knjigovodstvena isprava koju dobavljač (vjerovnik)  šalje kupcu (dužniku) za prodajnu vrijednost isporučene robe (proizvoda ili usluge).

• isprava koju ispostavlja prodavalac kupcu za prodane proizvode ili izvršene usluge.
• računom se dokazuje izvršenje nekog posla.

• osnovni robni dokument neophodan za sve faze trgovačkog posla.

• isprava koju prodavatelj ili isporučitelj stvari ili pružatelj usluga izdaje primatelju robe ili usluge, specificirajući u njoj kvantitativno i kvalitativno predane ili isporučene stvari ili pružene usluge, akcesorne troškove, odgovarajuće poreze, modalitete plaćanja itd.
• smatra se vjerodostojnom ispravom na temelju koje se može izdati platni nalog, odnosno odrediti i provesti ovrha.

RAČUN DOBITI I GUBITKA

• financijsko izvješće u kojem su prikazani prihodi i troškovi društva u promatranu razdoblju.
• sastavni je dio godišnjeg izvješća društva

RAČUNOVODSTVO

• funkcija u organizaciji ili poduzeću koja evidentira, analizira, tumači poslovne događaje i proizvodi računovodstvene financijske informacije.
• disciplina koja se bavi zapisom svih financijskih transakcija koje se dogode u jednoj poslovnoj organizaciji. Isključivo je povijesnog karaktera, odnosno zapisuju se podaci koji se mogu dokazati da su se već dogodili (nikako ono što smatramo da će se tek dogoditi u bližoj ili daljoj budućnosti).
• može se podijeliti na:
• knjigovodstvo,
• financijsko računovodstvo i
• upravljačko računovodstvo.
• prema propisima o porezu na dohodak dvije su knjige od iznimne važnosti:
• Knjiga primitaka i izdataka i
• Knjiga prometa
• osim te dvije knjige, zapisa koje jedna poslovna organizacija treba voditi je više, u zavisnosti od vrste organizacije te razmjera do kojih se proteže njena poslovnost. Najpoznatije su:
• Evidencija o potraživanjima i obvezama;
• Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, hrane, pića i napitaka;
• Popis dugotrajne imovine; itd.
• korijeni računovodstva sežu u Mezopotamiju, a jednostavno računovodstvo se spominje u Bibliji (Novi zavjet) i Kuranu.

RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

• predstavljaju pravila i postupke koja je poduzetnik ili rukovodstvo usvojilo za sastavljanje financijskih izvještaja.

RAČUNOVOĐA

• osoba koja vrši zapise (vodi račune) u poslovne knjige.

RADNA DOKUMENTACIJA

• dokumentacija po kojoj se planira i odvija proizvodni proces u radionicama tvornice.
• sredstvo pomoću kojeg se putem terminiranja i  "lansiranja" dokumenata prenosi pojedini zadatak u proizvodnju na izvršenje.
• radna dokumentacija izrađuje se na temelju tehnološke i konstrukcije dokumentacije. Izvorni dokumenti radne dokumentacije su konstrukcijska sastavnica i tehnološki postupnik. Iz njih se izvode svi ostali dokumenti.
• radna dokumentacija obuhvaća - radni nalog, postupnik, terminsku kartu, popratnu kartu, nalog skladištu za izuzimanje materijala, nalog skladištu dijelova, isporučnicu proizvoda, radni list, obračunski list i list kontrole, popratnu kartu, isporučnicu dijelova.
• takvu obimnu radnu dokumentaciju imale su velike i dobro organizirane tvornice.
• pored tih radnih dokumenata postoje i dokumenti za specijalnu namjenu kao što je - specijalna dokumentacija za CNC tehnologiju.
• sve te informacije povezane su brojem dijela koji definira konstrukcijska dokumentacija.

• nekada se sve to tiskalo na papiru i takva je papirnata dokumentacija išla u radionicu radniku na radno mjesto. Danas se to sve u velikom broju suvremenih tvornica izvodi preko računala i sve informacije se prikazuju na ekranu, a ne na papiru. Ali informacije potrebne za odvijanje proizvodnje su ostale iste. Razlika je u tome što se nekada to radilo na papiru i planiralo ručno, a sada to sve rade računala i šalju na stroj i obradni centar u radionici i na radno mjesto radnika.

„Klasična“ radna dokumentacija- 10 dokumenata koji su se na papiru  „lansirali“ u radionicu.

Sada sve to radi računalo i sve informacije se vide na ekranu, a ne na papiru.

 (izvor slike: arhiva autora)

RADNIČKO SAMOUPRAVLJANJE

• eng.- Worker self-management
• oblik radničkog odlučivanja u poduzećima.
• dio državne ideologije koju je promicao socijalistički režim Saveza komunista Jugoslavije nakon raskola između Tita i Staljina
• Tito je tražio izvornu jugoslavensku ideologiju kao alternativu državnom socijalizmu kojeg je promicao Sovjetski Savez.
• nakon sukoba s Informbiroom 1948. Jugoslavija se odlučila za vlastiti model uređenja političko-društvenih odnosa, najprije u obliku radničkoga samoupravljanja (1950) u gospodarstvu, a potom pretvaranjem državnoga u društveno vlasništvo (Ustavni zakon 13. I. 1953) u obliku širega političkog sustava društvenoga samoupravljanja.
• krajem   donijeto  је  Uputstvo  о  osnivanju  i  radu radničkih  savjeta  državnih  privrednih  poduzeća,  koje  predstavlja  prvi akt  autentičnog  samoupravljanja  i  preteču  Osnovnog zakona o upravljanju gospodarskim poduzećima i višim gospodarskim udruženjima iz  1950.  godine, tzv. Zakona o radničkom samoupravljanju.
• time se počelo sa
• temelj samoupravljanja su radnički savjetI u kojima su sudjelovali radnici poduzeća.
• glavna tijela upravljanja u poduzećima, koja su bila u društvenom vlasništvu, bili su radnički savjeti. Donošenjem ustavnih amandmana 1971. godine počelo je novo razdoblje u jugoslavenskom samoupravljanju.
• uz to je tzv. "radničkim amandmanima" proglašeno da je osnovna organizacija udruženog rada osnovni oblik udruživanja rada i sredstava. Postupak uobličavanja samoupravnog sustava završio se donošenjem Ustava SFRJ 1974. te ZUR-a (Zakona o udruženom radu)  godine.
• na papiru je to sve izgledalo lijepo, ali se u praksi to nije uspješno realiziralo, a jedan od razloga je bila činjenica da je o svemu odlučivala komunistička partija, totalitarna društveno-politička organizacija.
• i samoupravljanje, kao i ostali oblici komunističkog društvenog i gospodarskog sustava pokazali su se potpuno promašeni, neučinkoviti i nisu se mogli takmičiti s društvima kapitalističkog Zapada.
• samoupravljanje se raspalo 1990. godine, kada je cijeli komunistički svijet u Europi doživio slom.

RADNI NALOG

• osnovni radni dokument u kojem su sve informacije koje su nužne radniku za kvalitetno izvođenje tehnološke operacije.
• prema kvaliteti i količini informacija na radnom nalogu može se ocijeniti i stupanj organizacije pojedine tvornice.
• radni nalog se odnosi na jednu operaciju na jednom radnom mjestu (kod obradbenih centara na jednom radnom mjestu-stroju izvodi se nekoliko operacija).
• radni nalog za pojedinu operaciju se izvodi iz tehnološkog postupnika na kojem je cijeli niz (slijed) tehnoloških operacija potrebnih za obradu nekog dijela.
• na radnom nalogu su informacije radniku – broj operacije koju treba obaviti, opis operacije, radno mjesto (stroj) na kojem treba obaviti tu operaciju, vrijeme potrebno za izvođenje operacije i za pripremu operacije, te veze s nacrtom dijela kojeg se proizvodi i s tehnološkom listom (listom operacije, standardom, propisom) na kojoj je opisano detaljno kako se operacija izvodi.
• akve radne naloge mogu raditi samo velike tvornice s mnogo stručnjaka.

„Stari, klasičan“ radni nalog sa svim informacijama za radnika.

(Izvor slike: arhiva autora)

Veze informacija na radnom nalogom s ostalim tehnološkim dokumentima i sastavnicom

(Izvor slike: arhiva autora)

RADNO MJESTO (posao)

• skup radnih zadaća koje izvršava jedna osoba.
• predstavlja osnovnu jedinicu u jednom proizvodnom i poslovnom procesu.
• podaci o organizacijski i tehnološki srodnim poslovima odnosno radnim mjestima skupljaju se u zanimanja.
• poslovi mogu biti više ili manje složeni. Za pojedine poslove u iskazivanju podataka vezanih uz zanimanja mogu se odrediti operativne definicije.

RAZUM

• www.bicro.hr
• RAZUM je program BICRO-a koji osigurava početno financiranje novoosnovanih poduzeća ili početno financiranje razvoja novog proizvoda ili usluge u postojećim malim i srednjim poduzećima.

• u program RAZUM moguće je prijaviti dvije kategorije projekata: Predkomercijalne projekte i Komercijalne projekte.

• korisnici su pravne osobe, na znanju utemeljeno mikro, malo ili srednje poduzeće u pretežito privatnom vlasništvu, kojemu su dodijeljena financijska sredstva u skladu s programom RAZUM i s kojima BICRO sklapa Ugovor o financiranju.
• ugovor se može sklopiti jedino s pravnom osobom koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj i koja nije ovisna i/ili koja nije podvrgnula vođenje poslova drugom društvu u smislu Zakona o trgovačkim društvima.

RAZVOJ

• proces stvaranja novih vrijednosti, rasta, napredovanja.
• sustavno korištenje znanstvenih i tehničkih znanja za postizavanje specifičnih ciljeva i zahtjeva.
• proširenje teoretskih i praktičnih aspekata ideja, oblika,  otkrića ili invencija.
• proces ekonomske i društvene transformacije koja se temelji na složenim kulturalnim i faktorima okoliša i njihovom interakcijom.

RAZVOJ PROIZVODA

• vrlo složen proces koji obuhvaća koncipiranje i projektnu razradu novih konkretnih proizvoda s pratećom dokumentacijom (prospekti, upute za uporabu, dokazi kvalitete, servisne informacije i dr.), vodeći računa o funkcionalnosti, tehnologičnosti, ergonomici, dizajnu, koristeći normizaciju, tipizaciju i druge oblike racionalizacije proizvodnje, zavisne o apsorpcijskoj moći dostupnog tržišta.
• osobit značaj u razvoju proizvoda, kao i u općem uspjehu tvrtki i gospodarstava pripada inventivnosti, odnosno brojnosti '''inovacija'''.

RAZVOJNA AGENCIJA

• trgovačko društvo ili ustanova u vlasništvu  nekog grada ili županije, osnovano  s ciljem da  daju potporu razvoju županije, da bude dio mreže županijskih razvojnih jedinica/agencija povezanih s Ministarstvom regionalnog razvoja, te da bude središnje mjesto za izradu projekata za razne EU razvojne fondove
• razvojne agencije su u mnogo slučajeva „izrasle“ iz poduzetničkih centara i pored svih poslova koje su obavljali poduzetnički centri svoje djelovanje proširuju na pripremu područje EU projekata i fondova.
• dok su se poduzetnički centri u početku velikim dijelom bavili izradom poslovnih planova za poduzetnike, razvojne agencije su težište svog djelovanja stavile na EU fondove i EU natječaje.

RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREB – TPZ d.o.o.

• Zagreb, Dragutina Golika 63
• raza.hr
• info@raza.hr,

• razvojna agencija Zagreb–TPZ d.o.o. (RAZA-TPZ d.o.o.) bila je trgovačko društvo u vlasništvu Grada Zagreba osnovano s ciljem da potiče  poduzetništvo i privatnu inicijativu na području razvoja proizvoda i visokih tehnologija, realizira zadatke iz Programa razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu, sudjeluje u razvojnim projektima Grada, da bude središnje je mjesto u Gradu Zagrebu za izradu projekata za razne europske razvojne fondove, za stvaranje razvojnih programa u funkciji regionalnog razvoja, poticanja razvoja poduzetništva i  za stvaranje pozitivne klime za ulaganje u poduzetništvo.

• Razvojna agencija Zagreb je osnovana na Trgovačkom sudu 6. svibnja 2008., a počela je s poslovanjem lipnja 2008.
• osnovana je proširenjem djelatnosti dotadašnjeg Tehnološkog parka Zagreb.
• RAZA-TPZ d.o.o. je preuzela sve zadatke, planove poslovanja, prava i obveze od Tehnološkog  parka Zagreb, koji je bio podružnica Zagrebačkog holdinga d.o.o. (od 2006. do 2008.)

kronologija  - promjena naziva

• KONČAR-TEHNOLOŠKI PARK d.o.o. (1994.-1998.)
• TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB d.o.o. (1998.-2005.)
• TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB o.o., dio društva GKG Zagreb  (2005.-2006.)
• ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. podružnica Tehnološki park Zagreb (2006.-2008.)
• RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREB-TPZ d.o.o.  (2008.-        )

Razvojna agencija Zagreb-TPZ  je imala  4 poslovne jedinice:

• Tehnološki park (osnovan 1994.)
• Jamstvenu agenciju (osnovana u studenom 2008.)
• Centar za razvojne projekte
• Poduzetnički centar

• NAPOMENA – u zadnje vrijeme (od 2012.) došlo je do značajnih promjena u odnosu na početnu Razvojnu agenciju.

RAZVOJNA ISTRAŽIVANJA

• u funkciji su razvitka konkretnih projekata, gospodarskih grana, tvrtki ili proizvoda.

RAZVOJNI PROJEKT (za nove proizvode)

• projekt koji stvara dodanu vrijednost  i konkurentnu sposobnost proizvoda na tržištu i u kojem se odvija proces stvaranja novog proizvoda, nove vrijednosti, odnosno dovodi do poboljšavanja postojećeg proizvoda.
• iz te dodane vrijednosti (stvorene u gospodarstvu)  tada će se  financirati projekti izgradnje i/ili restrukturiranja komunalne, gospodarske i druge podupiruće  infrastrukture.
• razvojni projekti mogu se baviti i razvojem grada, kraja, države, ali to su onda specifični razvojni projekti.

REBEL-ŠTAP

• dio štapnog statorskog namota velikih strojeva hidrogeneratora.
• štapovi se sastoje od velikog broja isprepletenih paralelno spojenih vodiča radi smanjenja gubitaka uslijed potiskivanja struje.

Rebel štap za hidrogeneratore

(Izvor slike: https://www.google.com/...)

RECESIJA

• stanje krize u kome se izlazne vrijednosti gospodarstva smanjuju tijekom dva uzastopna kvartala.
• povremena usporavanja u privrednoj aktivnosti neke zemlje praćena istovremenim pogoršanjima opće ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta…).
• recesija je manje duboka i ozbiljna od depresije.
• ponavlja se u razdobljima od po nekoliko godina, uobičajeno započinje u jednoj zemlji i treba joj određen broj mjeseci, odnosno godišnjih kvartala da se preseli u druge.
• tri su osnovna obilježja (three D/S) recesije: trajanje (duration) – vremenska dužina, dubina (depth) – koliko duboko zadire, difuzija (diffusion) – koliko se široko rasprostire.
• potrošači na recesiju odgovaraju promjenom ponašanja u potrošnji, tj. troše pažljivije, a za konkurentnu marketinšku akciju poslovnih subjekata u vrijeme recesije neophodna je analiza navedenih obilježja.

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM (ROP)

• razvojni programi za svaku regiju na razini NUTS II koji služe kao osnova za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova.
• u Hrvatskoj su izrađeni dokumenti pod nazivom ROP na razini županija (NUTS III). Njihova je svrha bila započeti proces izrade dokumenata regionalnog razvoja prema načelima EU.

REINDUSTRIJALIZACIJA

• proces ponovne izgradnje industrije, nakon provedene deindustrijalizacije.
• neki smatraju da je bolji izraz „nova industrijalizacija“, jer im redindustrijalizacija zvuči kao da ćemo ponovno izgrađivati stare industrije koje su propale.
• i jedan i drugi naziv su dobri, jedino što pojam reindustrijalizacije ističe kontinuitet od nekadašnje industrije.
• naša reindustrijalizacija neće se temeljiti na oživljavanju starih velikih industrija, kao što su željezare, već će se temeljiti na industriji znanja, visokim i srednjim tehnologijama.

REINŽENJERING

• eng. - Business Process Reengineering,
• menadžerska poslovna strategija nastala u 1990-tim godinama sa ciljem da organizacijama pomogne u temeljitom ponovnom oblikovanju procesa, u ponovnom osmišljavanju načina kako rade, te da tako  unaprijede usluge kupcima, režu troškove i povećavaju konkurentnost.
• proces radikalne promjene ili transformacije koji je usmjeren na preispitivanje svakog procesa u organizaciji i cjelokupnoj organizaciji.
• reinženjering je kreativan i inovativan proces koji mijenja organizacijsku kulturu, stvara nove procese, nove sisteme, nove strukture i nove načine za provođenje promjena i kao takav utječe na uspjeh kompanije.
• reinženjering je prvi put spomenuo Michael Hammer profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT) u članku "Reengineering Work: Don't Automate, Obliterate" (Reinženjering poslova: Ne automatizirajte ih već izbacite) objavljenom u Harvard Business Review.

RENTABILNOST (vidi profitabilnost)

• odnos ostvarene dobiti i uloženih sredstava.

REPARACIJA

• izraz koji najčešće označava ratnu odštetu koju poražena strana plaća pobjedniku kao naknadu za u ratuutrošena sredstva ili uništenu infrastrukturu, ako je rat vođen na teritoriju
• izraz se u pravilu odnosi na materijalna sredstva, a ne na poraženoj strani oduzeti teritorij.
• reparacija se koristi i za saniranje i drugih vrsta šteta.

REPROGRAMIRANJE

• postupak produljivanja roka otplate kredita.
• obvezno se o tome mora postići dogovor s vjerovnikom.
• reprogramiranju u pravilu se pristupa onda kad je dužnik nesposoban da vrati kredit ili bi mu vraćanje kredita znatno otežalo položaj. Međutim, može se reprogram provesti i iz nekih drugih poslovnih interesa bilo davatelja bilo primatelja kredita.

RESTRUKTURIRANJE

• ponovno strukturiranje ili preustroj. 
• restrukturirati znači provesti ponovno strukturiranje odnosno preustrojiti.
• restrukturiranje se odnosi na značajne promjene na razini upravljanja kompanijom, financijama, organizacijskoj strukturi, poslovnim procesima, internim kapacitetima, ali i motivaciji zaposlenika.
• obično se govori o tri osnovne vrste restrukturiranja – 1. financijsko (za poduzeća koja imaju problem s likvidnošću i servisiranjem dospjelih obveza), 2. operativno (za poduzeća koja imaju problem s efikasnošću poslovanja), 3. strateško (za poduzeće koje imaju problem s rastom- obuhvaća promjenu vizije, strategije i dugoročnog usmjerenja poduzeća.)

REVALVACIJA

• jednokratno povećanje vrijednosti domaće valute

REVIZIJA

• pregled poslovanja poduzeća koju obavljaju tvrtke ovlaštene za reviziju.

REVOLVING KREDIT

• sporazum po kojem kreditor stavlja određeni iznos novčanih sredstava na raspolaganje poduzeću, s tim da ih ono može koristiti u svakom trenutku u obliku kontinuiranih kratkoročnih kredita. Kredit se odobrava kao okvirni iznos.
• svako korištenje smanjuje raspoloživa sredstva, a vraćanje kredita obnavlja ih do prvotnog okvirnog iznosa.
• kreditor je dužan osigurati sredstva pozajmljivača na njegov prvi poziv.
• za takvo osiguranje sredstava banka zaračunava commitment fee – naknadu za otvaranje kreditne linije, a dužnik ju je obvezan plaćati i onda kada ne koristi tako odobrena sredstva.
• commitment fee obično čini od 0,5 do 1 % osiguranog iznosa. Na iznose korištene u obliku kredita dužnik plaća kamatu.

RIZIČNI KAPITAL

• eng.- venture capital, risk capital, njem.- Spekulationskapital
• sredstva uložena u posao koji ima visok stupanj rizika.

• vrsta ulaganja financijskih ulagatelja u temeljni kapital društava koja ne kotiraju na burzi i imaju potencijal ostvariti visoke stope rasta tijekom razdoblja od 3 – 7 godina.
• to su ulaganja koja transformiraju, stvaraju novu vrijednost i podrazumijevaju aktivnu ulagačku strategiju društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala.
• aktivna upravljačka strategija ogleda se u sudjelovanju u ostvarenju ambicija rasta poslovanja kroz financiranje te pružanje strateških savjeta i informacija u ključnim trenutcima razvoja tvrtki.

• označava kapital (Private equity) investicijskog društva (venture - kapital tvrtke) kojim se financiraju inovativne i  rizične tvrtke koje su pokrenule posao koji ima velike šanse (ali nikada sigurne) za uspjeh.
• Venture Capital tvrtke za svoja uložena sredstva dobivaju dionice ili udjela tvrtke s potencijalno visokim povratkom uloženog novca. Taj posao istodobno krije i visok stupanj rizika.

• rizični kapital se ne donosi samo financijska sredstva, već donosi određene vještina menadžmenta te se pokazalo da obično uvodi i najbolje prakse i standarde u upravljanje tvrtkama u portfelju te u prosjeku tvrtke u portfelju ostvaruju više stope rasta od konkurencije

ulagače rizičnog kapitala karakteriziraju sljedeće točke:

• ulaganje prije svega u mlada, tehnološki usmjerena poduzeća (engl. "start up").
• takve tvrtke obično ne mogu dobiti konvencionalni zajam za financiranje.
• sredstva se u osnovi stavljaju na raspolaganje bez vremenskog ograničenja. Cilj ploda kapitala nije u dividendi ili kamatama nego dobitak pri prodaji udjela u tvrtci.
• sudjelovanje je povezano s vrlo visokim rizikom, što može dovesti do potpunog gubitka glavnice. Istodobno je moguća velika isplativost ulaganja.
• neiskusnim poduzetnicima se nudi i menadžerski know-how za pomoć kako bi ulaganja bila što uspješna. Dakle ulagač može aktivno intervenirati u poduzetničkim aktivnostima.

zauzvrat investitori često dobivaju sustavno informacije

• fondovi rizičnog kapitala pogodni su za financiranje određenih projekata ili tvrtki kad se oni nalaze u fazi intenzivnog rasta ili konsolidacije na tržištu. U tom trenutku pojavljuje se izrazita potreba za financijskim sredstvima koja mogu pratiti takav intenzivan rast i ujedno ostaviti dovoljno prostora poduzetništvu te neopterećen novčani tijek.  
• osnovni je cilj društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala pronalazak tvrtki koja imaju potencijal rasta s ciljem kombiniranja kapitala, talenta i strategije kako bi se tvrtka dugotrajno ojačala i povećala vrijednost.
• rizični kapital dijeli rizik neuspjeha i nagradu za uspjeh s ostalim suvlasnicima u tvrtki sve do trenutka prodaje svojeg udjela. Prodaja udjela može biti realizirana kroz prodaju upravi/suvlasnicima, prodaju strateškom ili financijskom ulagatelju ili uvrštenje na burzu. Najčešće fond rizičnog kapitala zadržava pravo na odluku o trenutku prodaje vlastitog dijela ili cijele tvrtke.
• većina fondova rizičnog kapitala osnovana je s rokom trajanja od 10 godina, pri čemu je uobičajeno produljenje roka do dvije godine kako bi se omogućilo dodatno vrijeme za izlaz iz ulaganja ukoliko je to potrebno.
• investicijski ciklus fondova rizičnog kapitala uobičajeno iznosi 3 do 5 godina, tijekom kojih je fokus na upravljanje s ciljem povećanja vrijednosti ulaganja u korist svih suvlasnika u tvrtkama u portfelju.

RIZIK

• vjerojatnost da bi neki događaj ili aktivnost mogli negativno utjecati na realizaciju projektnog cilja ili aktivnosti.
• u poduzetništvu predstavlja mogućnost donošenja pogrešne odluke i gubitka imovine.
• poduzetnici nastoje rizik minimizirati i ukalkulirati ga u troškove poslovanja.
• rizici se sastoje od faktora koji su njegov sastavni dio ili su izvan projekta, premda se općenito naglasak stavlja na one faktore koji su izvan izravne kontrole menadžmenta

ROBA

• proizvod ljudskog rada namijenjen prodaji.

ROI

• akr. od engl. Return on Investment
• povrat od uloženog ukupnog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti uloženog kapitala ili investicije.
• dobiva se tako da se u brojniku koristi neka od veličina koje odražavaju povrat (neto dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvećan za iznos plaćenih kamata) i podijeli s vrijednošću ukupnog kapitala te se pomnoži sa 100.
• ako se u brojniku povrat iskazuje veličinom novčanog tijeka, tada se pokazatelj označava sa CFROI.

ROP  ( vidi REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM)

ROYALTY 

• izraz koji se obično rabi za naznačivanje naknade za iskorištavanje prava ustupljenog korisniku (primatelju) licencije licencijskim ugovorom, koju taj korisnik plaća davaocu licencije.
• ova naknada može se ugovoriti na više načina. Među uobičajene načine određivanja te naknade valja uvrstiti naknadu u jednoj (fiksnoj) svoti ili u zavisnosti od broja proizvedenih jedinica ili cijene pojedine proizvedene jedinice.
• kad se naknada ugovara u zavisnosti od broja ili cijene jedinice proizvedene uz korištenje ustupljenog prava, onda se ona može ugovoriti kao određena svota za svaku proizvedenu jedinicu ili u postotku od cijene proizvedene jedinice ili u postotku od cijene prodane jedinice.
• svaki od ovih načina određivanja naknade ima prednosti i nedostataka. Dok je jedna krajnost ugovaranje fiksne naknade – pri čemu davalac licencije ne snosi nikakve rizike u vezi s poslovanjem primaoca licencije – druga je krajnost ugovaranje naknade u postotku od cijene prodane jedinice - pri čemu davatelj zajedno s primateljem snosi ne samo rizik proizvodnje već i komercijalne uspješnosti primaoca.
• onda kad se naknada ugovara u zavisnosti od broja proizvedenih ili prodanih proizvoda, često je ugovaranje minimalne proizvodnje ili prodaje odnosno naknade, čime davatelji licencije žele otkloniti rizik proizvodne ili komercijalne uspješnosti primatelja licencije;
• hrvatski izraz tantijema rabi se u značenju royalty, ali i u značenju naknade koja se daje autorima od prihoda stečenih izvođenja autorskih djela

RUKOVODITELJ (menadžer)

• osoba koja obavlja rukovođenje i vođenje u nekoj organizaciji ili nekom pothvatu.

RUKOVOĐENJE (upravljanje, menadžment)

• aktivnost planiranja i stručnog davanje uputa izvršiteljima za izvršenje radnih zadataka.
• rukovođenjem se ostvaruju predviđeni ciljevi u određenom vremenskom razdoblju.

R&D (vidi I&R)

• engl. - Research and Development ili R&D.

• istraživanje i razvoj.

SAFU

• Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU

• Ulica grada Vukovara 284 (objekt C), 10 000 Zagreb, Hrvatska

• safu.hr,
• SAFU je glavni promotor pravila i procedura EU u procesu nabave i poveznica između Delegacije Europske unije u Hrvatskoj i drugih javnih tijela. SAFU prosljeđuje tehničku proceduru resornim ministarstvima, odnosno tijelima državne uprave.
• voditelji projekata i jedinice za provedbu projekta u svim tijelima državne uprave odgovorne su SAFU.

• kao Provedbena agencija, SAFU je nadležna za cjelokupno upravljanje sredstvima, natječajne procedure, ugovaranje, plaćanja, računovodstvo te izvještavanje o financiranju cjelokupne nabave u decentraliziranom sustavu provedbe programa iz EU fondova u Hrvatskoj.

SAMOUPRAVLJANJE (vidi Radničko samoupravljanje)

SAPARD

• skraćeno od Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development.
• poseban pretpristupni fond EU za poljoprivredu i ruralni razvoj koji je bio namijenjen pripremi država kandidatkinja za članstvo u EU.
• namjena je tog programa pomoći državama kandidatkinjama u rješavanju problema strukturnih prilagodbi u njihovim poljoprivrednim sektorima i ruralnim područjima te pružiti pomoć u provedbi pravne stečevine Zajednice na području zajedničke poljoprivredne politike i cjelokupnoga relevantnog zakonodavstva.
• Program je pokrenut početkom 2000. godine, a države kandidatkinje imaju se pravo koristiti njime sve do priključenja Uniji.
• pravna osnova programa je Uredba (EZ) br. 1268/1999. Financira ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj; priprema državu kandidata za provođenje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te za korištenje njezinih financijskih instrumenata nakon pristupanja.
• Program je u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. zamijenjen 5. komponentom programa IPA - ruralni razvoj (IPARD-om).
• Hrvatskoj je program otvoren za sudjelovanje u 2006. godini.
• alokacija je iznosila 25 milijuna eura.

SASTAVNICA

• dio nacrta ( konstrukcijskog crteža) na kome su označene pozicije dijelova na sklopu, materijali iz kojih su dijelovi načinjeni i njihove količine.
• dokument usko vezan uz crtež sklopa pomoću kojeg se opisuju sastavni dijelovi sklopa ,struktura sklopa i definira hijerarhija strukture.
• definira strukturu svakog proizvoda  kroz   stupnjeve ugradnje od gotovog proizvoda (sklopa), kroz podsklopove do pojedinačnih dijelova i  materijala.
• svi dijelovi i materijali gotovog sklopa  popisani su u sastavnici i  definirani kroz poziciju na crtežu, broj dijela, klasifikacijski broj, količinu, naziv, crtež tog dijela, standard i materijal.
• sastavnica je s crtežom i dijelom ili sklopom prikazanim na  crtežu povezana tako da je   broj   sastavnice jednak broju dijela sklopa.sastavnica je veoma važan dio tehničke dokumentacije, jer je osnova za naručivanje materijala, planiranje i osnova i poveznica za ostalu tehnološku.
• sastavnice su najprije bile na nacrtu (tehničkom crtežu) uz sam crtež nekog dijela ili proizvoda. Nakon toga su se radile odvojeno od crteža.
• kod uvođenja ERP-a, odnosno upravljanja proizvodnjom s pomoću računala prvo se u računalo unose podaci iz sastavnica.
• sastavnica rađena na računalu mora imati iste informacije kao i sastavnica rađena rukom.

Crtež sa sastavnicom, rađen rukom  iz 1979. godine

(Izvor slike: arhiva autora)

Sastavnica iz 1984., odvojena od nacrta

(Izvor slike: arhiva autora)

SCANLONOV PLAN

• plan koji je za vrijeme velike krize (Velike depresije) u SAD, 1930. godine pokrenuo radnik u čeličani i sindikalni vođa Joseph N.Scanlon (1899.-1956. ) s ciljem da potakne radnike da svojim prijedlozima smanjuju troškove poslovanja i pomažu poduzeću da prevlada krizu.
• plan se temeljio na uvjerenju da čovjek koji radi neki posao treba dobiti mogućnost da nađe način da taj posao radi bolje i učinkovitije i da bude nagrađen, ako postigne bolje rezultate.
• za svoj angažman i prijedloge radnici su nagrađivani kroz postotak uštede koju su ostvarili.
• to je bio program u kome su radnici svojim prijedlozima participirali u upravljanju  tvornicom.
• plan je bio uspješan i Scanlon je bio pozvan da ga provodi u mnogo tvornica. Scanlon je postao čak i predavač na Massachusetts Institute of Technology (MIT).
• Scanlonov plan je na kraju ipak napušten, jer vlasnici nisu voljeli da radnici sudjeluju u upravljanju tvornicama.
• nešto slično se pokušalo, bez veze s američkim iskustvima, provoditi u tvornicama bivše SFRJ kroz poticanje radničkog stvaralaštva, inovacija i prijedloga za unapređenja u proizvodnji (vidi Inovacijski sustav).

SCHENGENSKI PROSTOR  (zemlje Schengena)

• Schengenskim sporazumom, koji je prvi put potpisan 1985., stvoren je savez među određenim zemljama članicama Europske unije (Belgije, Francuske, Luksemburga, Nizozemske i Njemačke) koje su uklonile sve granične kontrole na kopnu, moru i u zrakoplovnim lukama kako bi pospješile slobodu kretanja te stvorile zajedničku viznu politiku.
• tim je sporazumom stvoren prostor bez unutarnjih granica ili Schengenski prostor (Schengen je ime luksemburškog grada u kojemu je sporazum potpisan).
• sporazum ima dva osnovna cilja:
• jačanje granične kontrole radi jačanja unutarnje sigurnosti država članica i
• podizanje učinkovitosti nadzora na vanjskim granicama radi bržeg kretanja građana i roba između EU i trećih država.
• postupno je Schengenski prostor uključio sve zemlje EU te Island i Norvešku, a Sporazum je postao sastavnim dijelom Ugovora o EU.
• ipak, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo ne žele sudjelovati u odredbama koje se odnose na zajedničko nadgledanje granica i viznu politiku.
• ne treba viza za putovanje unutar Schengenskog prostora za državljane jedne od zemalja potpisnica Schengenskog ugovora.

SDURF

• središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova europske unije
• adresa: Radnička cesta 80/V, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
• http://www.strategija.hr/

• tijelo državne uprave zaduženo za pripremu strategije razvitka Republike Hrvatske i praćenje provedbe ciljeva utvrđenih strategijom te za sveukupnu koordinaciju fondova Europske unije otvorenih Republici Hrvatskoj.
• Ured funkcionira kao podrška nacionalnom koordinatoru pomoći /nacionalnom ISPA koordinatoru/nacionalnom IPA koordinatoru u koordinaciji pripreme i nadzora provedbe pretpristupnih programa EU.

SEDMI OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ (vidi pod   FP7)

SINTEZIOLOGIJA

• eng.- Synthesiology
• istraživanja koja integriraju znanja različitih disciplina te stvaraju nova znanja i spoznaje kada je to potrebno, kao i pretvaranje tih koncepata u umjetnine, artefakte (proizvode ili usluge) koje može prepoznati i priznati društvo
• kombinira znanja i spoznaje dobivene planiranjem pokusa i odgovarajućom obradbom rezultata te primjenom sustavnosne teorije, pripada sve nužnijim temeljnim istraživanjima, na primjer u tehnici, gdje rezultira otkrićima određenih pojava ili zakonitosti.
• to ne utječe izravno na gospodarske rezultate, ali omogućava bolje obrazovanje novih naraštaja koji su suočeni sa sve eksplozivnijih brojem raspoloživih informacija.
• polazeći od izvorne definicije tehnologije, takav je istraživački put usmjeren na funkcionalnu (izvorno tehničku) sastavnicu tehnologije.
• jedan od pionira sinteziologijskog pristupa je Japanac Hiroyuki Yoshikawa, (2008.). On uvijek započinje analitičkim proučavanjem objekta sa svrhom njegova objašnjenja.
• pionir na području sinteziologijskog pristupa u Hrvatskoj je prof.dr.sc. Igor Čatić.

SJEDIŠTE OBRTA

• mjesto u kojem se obavlja obrt.
• ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi.
• ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište.

SKUPŠTINA

• upravljački organ u trgovačkim društvima.

SLOBODNI OBRTI

• obrti za čije obavljanje se kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit.

SOCIJALNI PARTNERI

• izraz predstavlja dvije strane koje sudjeluju u radnom procesu tj. poslodavce i radnike.
• na razini Unije njih predstavljaju tri najvažnije organizacije:
  a) Europska konfederacija sindikata (European Trade Union  Confederation–ETUC), koja predstavlja radnike.

         b) Unija industrija Europske zajednice (Union of Industries of the European Community - UNICE),

              koja predstavlja poslodavce iz privatnog sektora. 

         c) Europski centar za javno poduzetništvo (European Centre for Public Enterprise- CEEP), koji                    predstavlja poslodavce iz javnog sektora.

• komisija se mora posavjetovati s raznim socijalnim partnerima kad namjerava predložiti zakonodavstvo koje se tiče socijalnog statusa ili zapošljavanja.

SOFTWARE

• označava upute i programe za rad računala.

SOLEMNIZACIJA (ugovora o kreditu)

• postupak potvrde ugovora kod javnog bilježnika kod kojeg javni bilježnik provjerava odgovara li ugovor propisanoj formi te objašnjava sudionicima u kreditu smisao i posljedice tog pravnog posla.
• po tome se solemnizacija ugovora uvelike razlikuje od javnobilježničke ovjere potpisa na ugovoru. Kod ovjere potpisa, javni bilježnik samo potvrđuje da je sudionik u kreditu osobno potpisao ugovore i pritom ne pojašnjava sudionicima u kreditu sadržaj ugovora.
• u takve se ugovore obično stavlja ovršna klauzula čime sami ugovor dobija kredibilitet ovršne isprave. Temeljem ovršne isprave vjerovnik može pokrenuti ovršni postupak ukoliko je došlo do nepoštivanja ugovornih odredbi.

SOLVENTNOST

• platežna sposobnost poduzeća.
• sposobnost poduzeća da raspoloživim novčanim sredstvima podmiri sve svoje dospjele obveze plaćanja u rokovima njihova dospijeća.
• situacija u kojoj je imovina poduzeća veća od njegovih dugova.
• po financijskim smjernicama Europske ekonomske zajednice najmanji iznos vlastitog kapitala osiguravatelja prema prihodima od premije i obvezama za štete u neživotnim osiguranjima.

SPAM (junk mail)

• za primatelja neželjena elektronička pošta koja može u velikom opsegu zatrpati njegov elektronički sandučić za primanje poruka, koja je usto i bezvrijedna i nenaručena pošta.
• neki oblici spama su lažne privatne poruke koje mogu voditi do pornografskih sadržaja, proizvodi za koje primatelji nisu imali interesa, reklame itd.
• spam je poruka koja se šalje primatelju bez njegovog dopuštenja, a koje vrlo često sadrže i prijevaru.
• postoje i druge vrste spama, poput spama u blogu, wikijima ili u chat sobama (većinom na IRC-u), a može biti riječ i o e-mail spamu, što je i najčešće.
• osobe koje se bave spamom nazivaju se na engleskom jeziku »spammers«.
• pod spamom obično podrazumijevamo poruke marketinškog karaktera, gdje nepoznati pošiljatelj nudi svoje usluge. Nažalost, velik broj takovih poruka nije samo "gnjavaža" za primateljev sandučić nego je i potencijalna opasnost, jer poruka može biti zaražena virusom, spyware-om ili nekim drugim malicioznim kodom, te je najbolje takve poruke pokušati spriječiti programima koji štite od spama. Ako ipak uspiju pronaći put do računala, preporuka je da ih se trajno obriše bez otvaranja.
• spam je dobio ime po skupini Monty Python koja je reklamirala mesnu konzervu nazvanu Spam.
• primatelji spama obično iz nekih razloga i klikaju na linkove koje im se nude u spamu, najčešći razlozi za to su znatiželja ili "dosada".
• spam, osim što može korisniku stvoriti velike probleme, može stvoriti i probleme internetu i drugim njegovim korisnicima, pa i korisnik može primati više neželjene pošte ako kupuje proizvode koje tvrtka ili kompanija oglašava

SPIN-OFF KOMPANIJA

• supsidijarna kompanija je poseban oblik poduzetničke kompanije koju je prethodno pokrenula i s njom bila povezana neka druga organizacija.
• nezavisna kompanija koja proizvodi sličan proizvod ili uslugu kao i njezin prethodni poslodavac.
• u pravilu ona je nekada bila u sklopu osnovne kompanije, ali pošto je njezin proizvod bio sekundaran za osnovnu kompaniju, ona se odvojila i postala samostalna i nezavisna na tržištu.
• ta vrsta kompanije razvija se onda kada se poduzetnici koji žele proizvoditi slične ili povezane proizvode i usluge osamostale od prethodnog poslodavca. Oni često proizvode neke dijelove ili povezane proizvode koje prodaju prethodnoj kompaniji odnosno poslodavcu. Isto tako prethodni poslodavac ili poduzeće može zaključiti da mu se više isplati prodati patente i investirati u novu poduzetničku kompaniju nego da je razvija kao svoj sastavni dio.
• najčešće je za formiranje i odvajanje takve nove kompanije potrebno odobrenje prethodnog vlasnika iako one mogu biti posljedica nesuglasja o vrijednosti nove ideje i proizvodnje koju poduzetnici žele realizirati.

SREDNJE VELIKO GOSPODARSTVO

• srednje veliki poduzetnici, prema Zakonu o računovodstvu (NN 109/07), su pravne i fizičke osobe ako prelaze dva od tri kriterija za male poduzetnike (obveznike), a nikad ne prelaze dva od tri slijedeća kriterija: ukupna aktiva iznosi 130 mil, kuna; prihod iznosi 260 mil. kuna; imaju do 250 zaposlenih.

STANDARD (norma)

• mjera ili kvaliteta koju je uspostavilo neko tijelo ili autoritet, kroz običaje ili koje je prihvatila većina.
• stаndаrd је dоkumеnt utvrđеn kоnsеnzusоm i dоnijеt оd priznаtоg službenog, stručnog tijеlа kојim sе zа оpću i višеkrаtnu upоtrеbu utvrđuјu prаvilа, smjеrnicе ili kаrаktеristikе zа аktivnоsti ili njihоvе rеzultаtе rаdi pоstizаnjа оptimаlne razine urеđеnоsti u оdrеđеnој оblаsti.
• u tehničkom smislu standard je nešto što se koristi za usporedbu ili mjere. Na primjer "osnovni standardi" za duljinu je metarza težinu kilogram, čuvaju se u posebnim laboratorijima i organizacijama koje se bave sa standardima.
• u tehnici standard predstavlja obveznu tehničku normukojom se definiraju dimenzije, materijali i kvaliteta raznih proizvoda ili postupci ispitivanja, proračunavanja ili ispitivanja kvalitete, odnosno svojstava robe.
• primjena, odnosno pridržavanje standarda (normi) je obavezno. Odstupanja su dopuštena samo u iznimnim, opravdanim slučajevima, odnosno kada je norma ili neki njen dio neobavezujući.
• svaka zemlja propisuje svoje nacionalne norme.
• iako je ustanovljena Internacionalna organizacija za standardizaciju ISO (International Organization for Standardization) koja je zapravo mreža nacionalnih institucija iz 157 zemalja, sve su industrijski aktivne zemlje zadržale i svoje nacionalne norme.
• jedna od najbolje i najkompletnije razrađenih normi je njemački DIN (Deutsche Industrie Normen), pa je prenesen u mnoge nacionalne norme.
• u Hrvatskoj, o normizaciji brine Hrvatski Zavod za Normizaciju (HZN), a zadaća mu je između ostaloga, uspostava nacionalnog sustava normi HRN, koje se velikim dijelom definiraju na temelju međunarodnog sustava normi koje propisuje ISO.
• usvajanje Hrvatskih normi provodi se za sada usvajanjem međunarodnih normi u izvornom obliku, prevođenjem tih normi, a tek manjim dijelom razvijanjem vlastitih normi.

STANDARDIZACIJA (normizacija, tipizacija)

• uvođenje standarda ili normi, propisanih uvjeta koje mora zadovoljiti sirovina, materijal, proizvod ili usluga radi lakše usporedbe, racionalizacije rukovanja i sigurnosti uporabe.
• rеzultаt stаndаrdizаciје su stаndаrdi kао zvаničnа dоkumеntа, sа zаhtеvimа kојi sе оdnоsе nа prоizvоd, prоcеs u kоmе prоizvоd nаstаје ili prеduzеćе kао pоslоvni sistеm оsnоvаn rаdi оbаvlјаnjа оdrеđеnе dеlаtnоsti kоја stvаrа vrеdnоst (prоizvоd ili uslugu) zа tržištе (kоrisnikе i krајnjе kupcе) i zа vlаsnikе.

U industriji, normizacijom (standardizacijom) se postiže:

• ujednačenost dimenzija i kvalitete tehničke robe,
• zamjenjivost dijelova,
• izbjegavanje opetovanog konstruiranja elemenata i poluproizvoda koji su jednom već konstruktivno riješeni (ušteda intelektualnog angažmana skupe radne snage),
• jednoznačnost tehničkih detalja pri ugovaranju isporuka i kooperantskih aranžmana.
• međunarodna organizacija za normizaciju(engleski International Organization for Standardization; kratica ISO) je međunarodno tijelo za donošenje norma koje je sastavljeno od predstavnika raznih nacionalnih normizacijskih tijela. Osnovana  veljače 1947., organizacija izdaje industrijske i komercijalne norme.

STANDARDIZACIJA, INTERNA

• Interna standardizacija - sustav internih standarda u jednom poduzeću (tvornici).
• interna standardizacija je segment ukupne standardizacije koji za razliku od standardizacije unutar država ili na međunarodnom planu obuhvaća standardizaciju unutar jednog poduzeća.
• sustav interne standardizacije mora biti integralan i obuhvatiti cjelinu proizvodnog i poslovnog ciklusa od konstrukcijskih rješenja do  organizacije proizvodnje.
• u poduzeću KONČAR je interna standardizacija bila na visokoj razini, kao nastavak standardizacije naslijeđene od Siemensa. Končarevi standardi nazivali su se RK standardi.
• internom standardizacijom u poduzeću se postiže - skraćenje rokova izrade dokumentacije i  povećanje kvalitete i tehničke razine rješenja.

• osnovni dokument interne standardizacije je Tehnički zahtjev (interni tvornički standard).
• prema ISO / IEC GUIDE 2 - 1986 Tehnički zahtjev (Technical specification) je dokument koji propisuje tehničke zahtjeve koje proizvod, proces ili usluga trebaju zadovoljiti .

 Podjela tehničkih zahtjeva u poduzeću:

   a) Skupina tehničkih zahtjeva - direktno vezani uz proizvod

       To su standardi koji definiraju- kako treba  izgledati proizvod, značajke  proizvoda, materijale i               dijelove iz kojih se proizvodi i kako se treba proizvoditi i kontrolirati. Ti dokumenti se  navode  u                 konstrukcijskoj i tehnološkoj dokumentaciji koja  se na njih poziva.

     b) Tehničke upute

     Propisuju kako se izrađuju informacije na osnovu kojih se proizvod i informacije  proizvode, odnosno

     kako provoditi postupke izrade  dokumentacije. To su na pr.: Upute za razne proračune, Upute za           korištenje  određenih računalnih programa, Upute za konstruiranje ... i . t.d.

     c) Banke podataka

       - sređeni, klasificirani i standardizirani tehnički podatci  koji se koriste u izradi tehničkih informacija         konstrukcijskoj i tehnološkoj dokumentacija. To su- Katalog materijala, Katalog alata i naprava,               Katalozi standardnih vremena rada, Katalozi tehnološke opreme itd.

• temelj standardizacije predstavlja sustav klasificiranja (klasifikacijski sustav) i šifriranja dijelova i tehnoloških procesa.
• standardizacijom se predmeti i pojmovi svrstavaju u pojedine skupine prema određenim kriterijima.
• grupiranje dijelova se može vršiti, npr., prema - sličnosti oblika, sličnosti funkcija i sličnosti tehnoloških procesa izrade
• elementi za grupiranje mogu biti- osnovni oblik, detalji osnovnog oblika, dimenzije, točnost, materijal, tehnološki proces ,funkcija

Katalog standardiziranih dijelova iz jednog sustava interne standardizacije

(Izvor slike: arhiva autora)

START-UP (STARTUP PODUZEĆE)

• startup, start-up – novoosnovano poduzeća s velikim potencijalom rasta. To su najčešće visokotehnološka poduzeća
• nije svako novoosnovano poduzeće start-up. To su samo ona koja imaju veliki potencijal rasta.
• svaki strat-up je početnik, ali svaki početnik nije start-up.
• pojam je postao popularan tijekom rasta „dot-com mjehura” kada je osnovan  veliki broj „dot-com poduzeća”.
• iako pojam „start – up” može vrijediti za sve vrste poduzeća, ipak se pojam „start-up poduzeće” najčešće koristi za tehnološki orjentirana poduzeća koja imaju potencijal za brzi rast i brzi povrat investicija.

START-UP NACIJA

• knjiga „Startup-nacija, Tajna izraelskog ekonomskog čuda“, opisuje gospodarski uspjeh Izraela
• Singer, Saul, Senor, Dan (2014): Start-up nacija, Tajna izraelskog ekonomskog čuda, Profil, Zagreb

STATUT

• skup pravila koja određuju strukturu i poslovanje organizacije.
• statut trgovačkih društava donosi skupština trgovačkih društava.

STEČAJ (bankrot)

• sudski postupak skupnog namirenja vjerovnika, unovčenjem imovine stečajnog dužnika i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.
• tijekom stečaja moguće je provesti i stečajni plan radi održavanja djelatnosti stečajnog dužnika.
• stečajni postupak u skladu sa Stečajnim zakonom provode trgovački sudovi. Stečajni postupak se provodi nad trgovačkim društvima ili imovinom obrtnika i trgovca pojedinca.
• vjerovnici u stečajnom postupku su pravne i fizičke osobe koje imaju potraživanje prema stečajnom dužniku
• stečajni razlozi su određeni su člankom 4. Stečajnog zakona. Općenito govoreći dva su osnovna stečajna razloga – (1.) Nesposobnost za plaćanje – trajnija nemogućnost ispunjavanja dospjelih novčanih obveza (duže od 60 dana) (2.) Prezaduženost – imovina dužnika ne pokriva postojeće obveze ( pasiva veća od aktive).
• mogu ga pokrenuti vjerovnici poduzeća dužnika ili samo poduzeće dužnik. Imovina dužnika postaje stečajna masa iz koje se podmiruju dugovi stečajnim vjerovnicima.
• tijela stečajnog postupka su - stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika, odbor vjerovnika

STEČAJNA MASA

• cjelokupna dužnikova imovina u vrijeme otvaranja stečajnog postupka te imovina koju on stekne tijekom stečajnoga postupka, koja služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbina vjerovnika stečajnog dužnika, odnosno tražbina čije je namirenje osigurano određenim pravima na dužnikovoj imovini.

STEČAJNI UPRAVITELJ

• stručnjak kojeg imenuje stečajno vijeće na temelju rješenja ovlaštenog suda, a koji preuzima ulogu upravljanja poduzećem nad kojim se provodi stečaj.
• njegove su dužnosti: ažurirati knjigovodstvenu evidenciju do dana otvaranja stečajnog postupka, sastaviti predračun troškova stečajnog postupka, te ga podnijeti na odobrenje stečajnom vijeću, organizirati komisiju za popis stečajne mase, dovesti do kraja započele a nezavršene poslove, brinuti se za realizaciju nenaplaćenih potraživanja dužnika, unovčiti stvari i prava koja ulaze u stečajnu masu dužnika, sastaviti nacrt za glavnu diobu i nacrt odluke za naknadnu diobu.
• stečajni upravitelj ima pravo na naknadu potrebnih troškova i nagradu za obavljeni posao, a za eventualnu štetu (osim štete nastale uz odobrenje stečajnog vijeća ili stečajnog suca) odgovara svim sudionicima u stečajnom postupku.

STIMULACIJA

• poticaj za postizanje željenog cilja.
• obično se daje kao dodatak na plaću (u postocima), kao neki bonus, nagrada i slično.

STRATEGIJA

• od grčke riječi strategos – ratne vještine.
• sustav znanja i vještina, te upotreba odgovarajućih metoda i sredstava za postizanje ciljeva.
• „Kako stići do mjesta na kojem želimo biti”.

• strategija postavlja ukupne zadatke, a taktika ih rješava, odnosno utvrđuje kako postići ciljeve.
• jedna od najznačajnijih crta strateškog razmišljanja je pogled u budućnost.

STRATEGIJA (poduzeća)

• plan razvojnih ciljeva i način njihovih ostvarenja.
• strategijom se određuje dugoročni smjer kretanja poduzeća.

Strateške alternative mogu biti:

      a) ofanzivna - pobjednička

          - strategija rasta (na postojećem programu)

          - strategija razvoja (na novom programu)

      b) defanzivna - obrambena

          - strategija konsolidiranja     

          - strategija dezinvestiranja   

       c) gubitnička

          - strategija preživljavanja     

STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNIŠTVA GRADA ZAGREBA

• Razvojna agencija Zagreb izradila je prijedlog Strategije razvoja poduzetništva i razvoja poduzetničke infrastrukture u Gradu Zagrebu do 2020 godine i predstavila ga stručnoj javnosti u Gradskoj skupštini Grada Zagreba 4.srpnja 2011. godine.
• podnaslov Strategije bio je „Zagreb pokretač razvoja – Što može Zagreb učiniti da pokrene kotač razvoja gospodarstva u Zagrebu i Hrvatskoj“
• više o predstavljanju Strategije, sam tekst (u pdf.formatu), te prezentaciju (ppt.) možete naći na sveopoduzetnistvu.com

STRATEŠKI OKVIR ZA RAZVOJ 2006-2013. (SOR)

• dokument Vlade RH koji definira strateške prioritete zemlje u razdoblju od 2006. do 2013. godine.

STRUČNA OSPOSOBLJENOST (ZA OBRTE)

• predstavlja jednostavniji oblik stjecanja stručne spreme i provodi se za manje zahtjevna zanimanja. Njena prednost je u tome što se vrlo brzo može osposobiti kandidata za samostalno obavljanje obrta.

STRUKTURA (poduzeća)

• skup dijelova od kojih se poduzeće sastoji i njihovi odnosi prema cjelini.

STRUKTURNI FONDOVI (Kohezijski fondovi)

• Kohezijski fond osnovan je 1993. godine kako bi se dodatno ojačala strukturna politika Unije. Namijenjen je zemljama čiji je BDP po stanovniku manji od 90% prosjeka Unije, a cilj mu je financiranje zaštite okoliša i prometne infrastrukture.
• četiri fonda čija je namjera osigurati financijska sredstva za siromašnije regije EU, kako bi se ojačala ekonomska i socijalna kohezija i odgovorilo na izazove Jedinstvenog tržišta EU.

Četiri su strukturna fonda su :

• Europski regionalni razvojni fond (The European Regional Development Fund, ERDF),
• Europski socijalni fond (The European Social Fund, ESF),
• Europski fond za smjernice i jamstva poljoprivredi (The European Agricultural Guidance and Guarantee Fund, EAGGF) i
• Financijski instrument za pomoć ribarstvu (The Financial Instrument for Fisheries Guidance, FIFG).

• dio su strukturne politike Unije kojoj je cilj smanjiti razvojni jaz između bogatih i siromašnih regija i zemalja članica EU te promicati ekonomsku i socijalnu jednakost.
• njihovi su novi ciljevi: (1) konvergencija, (2) regionalna konkurentnost i zapošljavanje te (3) europska teritorijalna suradnja.
• strukturni fondovi čine otprilike trećinu proračuna EU.

STUDENTSKI PODUZETNIČKI INKUBATOR

• www.efzg.unizg.hr

• otvoren je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Centru za poslijediplomske studije. (i drugi fakulteti su počeli osnivati poduzetničke inkubatore)
• zamišljen je kao poseban oblik potpore kojim se omogućava poduzetnicima – početnicima realiziranje svojih ideja u prvim godinama poslovanja, kroz osiguranje prostora, kompjutorske opreme, pristupa internetu, korištenja stručne pomoći pa čak i mogućnosti početnog financiranja.
• vizija ovog inkubatora je u konačnici vidjeti studente i kao vlasnike uspješnih brzorastućih tvrtki.
• po završetku programa održava se natjecanje, a pobjednik predstavlja Fakultet na državnoj razini.

STUDIJA IZVEDIVOSTI (IZVODLJIVOSTI)

• eng. - feasibility study.
• studijom izvedivosti, koja se izrađuje tijekom faze formuliranja, utvrđuje se je li predloženi projekt pravilno utemeljen te može li zadovoljiti potrebe svojih ciljnih skupina / korisnika.
• studijom se izrađuje projekt sa svim operativnim pojedinostima, uzimajući u obzir sve političke, tehničke, gospodarske, financijske, institucionalne, sociokulturne aspekte te one vezane uz upravljanje projektom, zaštitu okoliša i pitanja o ravnopravnosti spolova.
• na temelju Studije Europska komisija i vlada zemlje partnera dobit će dovoljno informacija kojima se opravdava prihvaćanje, izmjena ili odbijanje budućeg financiranja predloženog projekta.

STUPANJ (za kvalitetu)

• kategorija ili rang dodijeljen za različite zahtjeve kvalitete na proizvode, procese  ili sustave  koji imaju istu namjenu.
• definicija kvalitete prema normi ISO 9000 je "Kvaliteta je stupanj do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava zahtjeve".

SUBVENCIJA

• oblik financijske pomoći koju država daje ustanovama i gospodarstvenicima (poticanje proizvodnje, zaštita standarda stanovništva) za strogo određenu namjenu.
• ovisno o svrsi razlikuje se velik broj subvencija: prema trajnosti (stalne i povremene), prema vrsti organizacije/korisnika (privrednim i neprivrednim organizacijama), prema izvoru sredstava (iz budžeta, iz različitih fondova), prema namjeni (dotacije, regresi, premije za cijene pod društvenom kontrolom, izvozne premije, razvojne premije, porezne olakšice, oslobađanje poduzeća od plaćanja poreza, doprinosa, carina i sl.).
• subvencije su svojevrsni instrumenti ekonomske i socijalne politike.

SUDSKI REGISTAR

• javna knjiga u koju se upisuju podaci o pravnim osobama, prvenstveno trgovačkim društvima, ali i ustanovama, zadrugama, gospodarskim interesnim udruženjima, trgovcima pojedincima, te podružnicama inozemnih trgovačkih društava, prema Zakonu o Sudskom registru Republike Hrvatske

SUDUŽNIK I JAMAC

• osobe koje zajedno s korisnikom kredita solidarno jamče banci za redovitu otplatu te daju suglasnost da u slučaju neredovite otplate kredita, banka može od njih naplatiti svoja potraživanja.
• razlika među njima je u tome što sudužnik pored toga jamstva pojačava kreditnu sposobnost korisnika kredita pa je on u kreditu potreban samo onda kada korisnik kredita nije u potpunosti kreditno sposoban, na primjer kada nema dovoljno visoku plaću za traženi iznos kredita.

SUPSIDIJARNOST

• načelo prema kojemu odlučivanje o zajedničkim pitanjima mora biti preneseno na najniži mogući stupanj društvene organizacije, dok središnja vlast ima samo ulogu nadopune političkog odlučivanja na mjesnoj razini.
• sloboda pojedinca i društvenih skupina da obavljaju sami sve ono što su sposobni obaviti, a da im više društvene, državne i ostale razine priteknu u pomoć samo onda kada ove prve to nisu u stanju.
• načelo supsidijarnosti potječe iz nauke Katoličke Crkve, obrađene u enciklici Rerum Novarum 1891. i Quadragesimo Anno 1931.
• ovo načelo uvedeno je i u Europskoj uniji Ugovorom iz Maastrichta iz 1993. na temelju Europska povelja o lokalnoj samoupravi Vijeća Europe iz 1985.
• cilj načela supsidijarnosti je osigurati da se odluke donose što je moguće bliže građanima i na razini na kojoj je to najučinkovitije (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj).

SUSTAV

• skup međusobno povezanih ili sudjelujućih elemenata

SUSTAV UPRAVLJANJA

• sustav  za uspostavu politike i ciljeva te za postizanje tih ciljeva.
• u organizaciji  može uključivati različite sustave upravljanja, kao što su sustav upravljanja kvalitetom, sustav upravljanja financijama ili sustav upravljanja okolišem

SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM

• sustav upravljanja  za usmjeravanje i upravljanje organizacijom u vezi s kvalitetom

SVJETSKA FINANCIJSKA KRIZA

• financijske krize označavaju veće smetnje u sustavu financija, koje prati pad (vrijednosti) imovine te nesolventnost mnogih tvrtki iz financijskog sektora ili drugih privrednih grana i obilježavaju negativni utjecaj na gospodarske aktivnosti u jednoj ili više zemalja.
• kada financijska kriza obuhvati većinu zemalja u svijetu, tada se naziva Svjetska financijska kriza.
• zadnja kriza nastupila je 2008. godine kao posljedica sloma sustava hipotekarnih kredita u SAD. Počelo je kada je 6. kolovoza 2007. bankrotirala American Home Morgage kao prva žrtva američkog tržišta nekretnina. Nakon toga posrnule su Bear Stearnsa, Lehman Brothersa, AIG-a i ostale banke. Veliki „napuhani balon“ (bubble) tržišta nekretnina je puknuo i pokrenuo krizni scenarij u cijelom svijetu.
• vrijednost važećih ugovora s tržište financijskih derivata na kraju 2007. iznosila je  600 bilijuna (tisuća milijardi) dolara, što je 11 puta više od vrijednosti cjelokupne svjetske proizvodnje.
• u 2010. godini oko 30.000.000 ljudi u svijet ostalo je bez posla kao posljedica te gobalne krize.
• od kraja 19. stoljeća financijske krize su u zemljama koje su pogađale, prouzročili prosječni privredni trošak od 5-10 postobruto domaćeg proizvoda a uglavnom traju otprilike dvije do tri godine.

Međunarodne financijske krize su primjerice:

• Velika ekonomska kriza 1930tih godina,
• Štednja kriza u SAD-u 1980. godinama,
• Latinsko Američka kriza između 1970. i 1980. godina,
• Japanska bankarska kriza u 1990. godini,
• Azijske krize u 1997. i 1998. godini,
• Kriza u Rusiji tijekom 1998. i 1999. godine
• Financijska kriza s početkom u 2007. godini

SWOT ANALIZA

• SWOT je kratica za prednosti (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats).
• alat strateškog planiranja za analizu konkurentne pozicije neke organizacije, zemlje ili regije.
• kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru 4 polja analize – mogućnosti, ograničenja, prednosti, nedostaci – procjenjuju jake i slabe strane, pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili pojave.
• kod toga treba respektirati činjenicu da se radi o subjektivnoj procjeni stupnjevanja elemenata analize, bez korištenja potrebnog analitičkog i metodološkog instrumentarija.

ŠKART

• svi proizvodi u proizvodnji koji ne zadovoljavaju određene tehničke standarde ili kvalitetu

ŠPEKULACIJA

• u gospodarstvu označava financijsku akciju, odnosno trgovanje robom, valutama i vrijednosnim papirima ili posuđivanje novca i drugih sredstava koje predstavlja određenu razinu rizika.
• svrha špekulacija je prije svega velika i brza zarada, a koja se najčešće postiže naglim porastom cijene određene robe.
• špekulacija se od ulaganjarazlikuje prije svega u visokoj razini rizika; ulaganje (investicija) koje se smatra "sigurnim" i koje bi zaradu trebalo donijeti u manjim obrocima kroz duže vrijeme se ne smatra špekulacijom.
• osobe koje obavljaju spekulacije se nazivaju špekulantima, a aktivnosti koje obavljaju špekulantskim poslovima.
• posao koji se zaključuje sa ciljem korištenja povjerljivih informacija u cilju stjecanja velikih dobitaka.

ŠTEDIONICA

• financijska institucija koja prikuplja sredstva građana

ŠTEDNJA

• svako čuvanje novca ili materijalnih dobara.

ŠTICUNG

• njem. - Stützung
• na našem tržištu posebno razvijen način (prodaje) ustupanja deviza uz višu cijenu od službenog tečaja.
• šticung je iznos između postignute cijene deviza u prodaji i službenog tečaja.
•  Izražava se u postocima na službenu cijenu deviza.

ŠTRAJK

• prekid rada dok se ne ispune određeni zahtjevi osoba koje učestvuju u štrajku

ŠULEK, BOGOSLAV (Bohuslav)

• „Otac hrvatskog znanstvenog nazivlja“
• rođen u Slovačkoj 1816., a umro u Zagrebu 1895.
• hrvatski jezikoslovac, povjesničar, publicist i leksikograf slovačkoga podrijetla
• godine 1838. došao je u Zagreb privučen ilirskim preporoditeljima i Ljudevitom Gajem
• kad je 1861. hrvatski jezik, zamijenivši njemački, ponovno postao službenim, Šulek je predano radio na oblikovanju hrvatskoga stručnog i znanstvenog nazivlja, a nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868), i hrvatskoga vojnog (domobranskog) nazivlja.
• godine 1874/75. objavljen je Šulekov Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, popraćen francuskim i engleskim, a nerijetko i latinskim i grčkim paralelnim nazivima. To je prvi pravi hrvatski terminološki rječnik koji će snažno utjecati na hrvatske jezične tokove. U njemu se donosi mnoštvo naziva i izričaja od kojih je mnoge sustavno tvorio sam Šulek.
• hrvatsko nazivlje na području društvenih i prirodnih znanosti, tehnologije i urbane civilizacije nezamislivo bez njega.
• u zalihi današnjeg znanstva Šulek je ostavio 1.200 svojih kovanica izmislivši izraze za tek nastajuće pojmovlje, a ti su izumi i do dana današnjeg sastavno blago hrvatskoga književnoga jez
• zahvaljujući Šuleku imamo sljedeće riječi:
• obujam (volumen), zračenje (radijacija), ozračje (atmosfera), kovine (metali), slitine (legure), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), sredstvo (medij), dalekozor (teleskop), svjetlopis (fotografija), stisljivost (kompresibilnost), rastegljivost (plastičnost),
• tvornica (fabrika), stroj (makina), upravni (administartivni), gomilanje (aggregation process), stapljanje (assimilatiion), nosilac (trager), jednoličnost (uniformnost), ustavni (konstitucionalni), obrtnost (industrija),  državljanin (regnicola), zastupanje (reprezentacija), buna (revolucija), promjene (varijacije), državnik (statesman), ukaz (patent), uredba (institucija), busola (magnet nadel), porota (jury), ždrijebanje (verlosung), sudnica (gerichtssaal), sklanjanje (deklinacija), zamjenica (pronomen),  povlastica (privilegija).
• u hrvatski jezik uveo je kisik, vodik i ugljik,
• neke se njegove riječi nisu ukorijenile, no neke se ponovno uvode u pisanu riječ i možda jednoga dana opet zažive, poput riječi sitnozor za mikroskop koja je osmišljena po grčkom uzorku slično kao i dalekozor. Među tim riječima su i svjetlopis (fotografija), koji je koristio i sam Tin Ujević, stisljivost (kompresibilnost), raspružljivost (ekspanzivnost), suonitost (kohezija), prionitost (adhezija), bugačljivost (kapilarnost), vlasatice (kapilare), pružnost (elastičnost), rastegljivost (plastičnost), skrljivost (apsorpcija upijanje), veresijnica (banka).

Povezani članci

• Pojmovnik pojmova iz poduzetništva (1), A do E
• Pojmovnik pojmova iz poduzetništva (2), F do K
• Pojmovnik pojmova iz poduzetništva (3), L do Poslovni sustav
• Pojmovnik pojmova iz poduzetništva (5), T do Ž

Komentari

Komentiraj