Strategija razvoja poduzetništva i razvoja poduzetničke infrastrukture u Gradu Zagrebu do 2020. godine (3)

Što može Zagreb učiniti da pokrene kotač razvoja gospodarstva u Zagrebu i Hrvatskoj.

Podloga za raspravu (ožujak, 2011.)

3. dio.


V. Kakvu poduzetničku infrastrukturu Zagreb treba

5.1. Kakvu poduzetničku infrastrukturu Zagreb sada ima (2011.)

Za realizaciju Strategije pored programa, novaca i političke volje nužno je imati i učinkovitu infrastrukturu koja će sudjelovati u realizaciji programa. Važno mjesto u toj infrastrukturi moraju  imati  razvojna agencija i tehnološki park. Grad Zagreb je s tim ciljem osnovao trgovačko društvo Razvojna agencija Zagreb – TPZ d.o.o.

Kakvu razvojnu agenciju Zagreb ima, kakvu treba i kako to ostvariti?

Razvojna agencija Zagreb[1]

Razvojna agencija Zagreb-TPZ d.o.o. je osnovana na Trgovačkom sudu 6. svibnja 2008., a počela je s poslovanjem  1. lipnja 2008. Trgovačko društvo RAZA-TPZ d.o.o. preuzelo je sve zadatke, planove poslovanja, prava i obveze od  Zagrebačkog holdinga d.o.o., podružnice Tehnološki park Zagreb.

Razvojna agencija Zagreb – TPZ d.o.o. je trgovačko društvo u vlasništvu Grada Zagreba osnovano s ciljem da potiče poduzetništvo i privatnu inicijativu na području razvoja proizvoda i visokih tehnologija, realizira zadatke iz Programa razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu, sudjeluje u razvojnim projektima Grada i projektima  za razne europske razvojne fondove.

Razvojna agencija Zagreb – TPZ čini, zajedno s ostalim razvojnim agencijama u našim županijama, važan segment Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR).

DSCF0026

Poduzetnici iz Razvojne agencije-TPZ Zagreb, 2010. godine

(Izvor slike: arhiva autora)

Sadašnja organizacija Razvojne agencije Zagreb s 4 organizacijska odjela:

STRATEG.-2-x1002112016

TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB (TPZ) - je prvi tehnološki park, poduzetnički inkubator za visoke tehnologije u Hrvatskoj, osnovan 1994. godine u okviru koncerna KONČAR. Nakon nekoliko godina, 1998. Grad Zagreb je kupio trgovačko društvo KONČAR-Tehnološki park d.o.o. i postao jedini vlasnik.

Nakon petnaest godina rada, TPZ predstavlja najveću koncentraciju poduzetnika na području razvoja, inovacija i visokih tehnologija u Hrvatskoj.

Tehnološki park Zagreb slijednik je trgovačkog društva KONČAR-Tehnološki park d.o.o., osnovanog 1994. godine. Nakon osnivanja Tehnološki park je mijenjao vlasnike, nazive i adrese (iako je ostao na istom mjestu), do sadašnjeg stanja u kojem je dio Razvojne agencije Zagreb. Prema ostvarenim rezultatima na području razvoja proizvoda Tehnološki park Zagreb je jedan o najboljih tehnoloških pakova u Srednjoj Europi.

Rezultati dosadašnjeg rada -  11 patenata, izvoz u 48 zemalja svijeta, 25-30 novih proizvoda godišnje, 153 nagrada i priznanja na svim svjetskim izložbama inovacija.

Ukupno 51 malo privatno poduzeće prošlo je ili još prolazi  proces inkubacije u tehnološkom parku.

PODUZETNIČKI CENTAR -  poslovni odjel Razvojne agencije Zagreb u kojem poduzetnici, obrtnici, početnici u poduzetništvu i svi drugi zainteresirani na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije vezane uz početak i razvoj poslovanja, ali i savjete, informacije i obrazovanje potrebno za rast i razvoj poduzeća. Poduzetnicima i obrtnicima se pružaju pravni savjeti kod osnivanja poduzeća ili obrta, kod ugovaranja i pregovaranja, savjeti vezani uz marketinške aktivnosti, istraživanje tržišta i stvaranje kontakata s domaćim i inozemnim poslovnim partnerima, razrada poslovne ideje i izrade poslovnog plana, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001), pomoć kod pripreme proizvoda za svjetsko tržište, kod testiranja proizvoda, pružaju se informacije o aktualnim programima potpore Grada i nadležnih Ministarstava, nudi se obrazovanje poduzetnika i menedžera i ostalo.

Poduzetnički centar djeluje i kao tzv. „One stop shop“ i kao „Call centar“, jer je telefon 3667 101 otvoren 24 sata i na njega zainteresirani poduzetnici mogu dobiti tražene informacije ili dogovoriti detaljniji sastanak sa stručnjacima Razvojne agencije.

Na taj način se na jednom mjestu, odnosno u jednoj instituciji, realiziraju aktivnosti predviđene u Programu poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu.

Rezultati dosadašnjeg rada (do kraja 2010.)  – 325 seminara i predavanja, 6078 polaznika seminara i predavanja, izdano 5 poslovnih knjiga, održano 6 okruglih stolova

JAMSTVENA AGENCIJA - poslovni odjel Razvojne agencije Zagreb koji omogućava poduzetnicima i obrtnicima Grada Zagreba stjecanje prava na ostvarenje kredita po povoljnijim uvjetima od standardnih uvjeta na bankarskom tržištu davanjem jamstava za njihove projekte. U studenom 2008. godine Razvojna agencija Zagreb-TPZ d.o.o. pokrenula je Jamstvenu agenciju s temeljnom namjerom unapređenja oblika financiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva.

Rezultati dosadašnjeg rada – izdano 6 jamstava za poduzetničke kredite.

NAPOMENA - Najveći problem Jamstvene agencije sada je stečaj Obrtničke štedne banke (u kojoj su deponirana sredstva). Time su ugroženi svi ulozi Razvojne agencije kojima su se mogla davati jamstva poduzetnicima.

CENTAR ZA RAZVOJNE – EU I DOMAĆE - PROJEKTE - poslovni je odjel Razvojne agencije Zagreb koji sudjeluje u razvojnim projektima Grada Zagreba, te izradi Strategije razvoja Grada, priprema, izrađuje i vodi projekte financirane iz EU fondova, te projekte međuregionalne i međunarodne suradnje.

Rezultati rada – sudjelovali (ili se kandidirali) u 18 EU projekata. Najkorisniji angažman bio je u projektima TecPark.Net i InservNet (INTEREG IIIb, CADSES).

U Razvojnoj agencija Zagreb sada radi 8 zaposlenika.

Zbog veoma velikog područja djelovanja i malog broja ljudi koji te poslove obavljaju Razvojna agencija je organizirana na matričnom i projektnom načelu tako svaki stručnjak djeluje u svakom odjelu prema vrsti zadatak i projekata. Kod toga u nekim projektima je voditelj, a u nekima je suradnik.

STRATEG.-2-x1102112016

NAPOMENA – područje koje pokriva Razvojna agencija Zagreb s 8 zaposlenika u drugim (mnogo manjim) mjestima pokriva nekoliko poduzeća s mnogo više zaposlenika.

Na primjer:

 STRATEG.-2-x1202112016

NAPOMENA – informacija o 5 poduzetničkih centara u Zagrebu ( koja se nalazi na karti Hamaga) govori o institucijama koje nisu klasični centri i ne provode Programe poticanja poduzetništva Grada.

Među njima su dvije privatne tvrtke koje se bave savjetništvom i obrazovanjem, te institucije kao BICRO koji sigurno nije poduzetnički centar.

5.2. Kako možemo organizirati poduzetničku infrastrukturu u Gradu Zagrebu

Ako poduzetničku zonu izdvojimo kao posebno i odvojeno rješenje, tada možemo  imati nekoliko organizacijskih rješenja:

STRATEG.-2-x1302112016

 

Analiza prednosti i mana rješenja A i B

 STRATEG.-2-x1402112016


ZAKLJUČAK
 

Organizacijskog rješenja A (dosadašnja organizacija Razvojne agencije Zagreb)

Prednost

  • manji troškovi
  • stjecanje većeg znanja o poduzetništvu
  • bolja kvaliteta usluga poduzetnicima
  • sinergija svih potpornih djelatnosti

Mana

  • teže prilagođavanje zahtjevima EU

 OPTIMALNO RJEŠENJE – „D“

Uzimajući u obzir rezultate analize nekoliko mogućih rješenja izabirem kao optimalno rješenje „D“ koje predstavlja dvije odvojene organizacije:

  • Razvojnu agenciju  - koja težište svog rada stavlja na vođenje složenih EU i domaćih projekata
  • Tehnološki park ( +Centar poduzetničke izvrsnosti) – koji težište stavljaju na proces „stvaranja, rasta i razvoja poduzetnika“ i razvoj novih, inovativnih proizvoda konkurentnih na svjetsko tržištu.

5.3. Kakvu razvojnu agenciju Zagreb treba

Prijedlog konačnog rješenja (u skladu s pravilima EU)

  • rješenje „D“
  • razvojna agencija kao trgovačko društvo odvojeno od Tehnološkog parka
  • lokacijski što bliže potpornim institucijama, po mogućnosti u zgradi tehnološkog parka
  • unutar Razvojne agencije može djelovati i Jamstvena agencija (jer nije ekonomično i opravdano da se za tu djelatnost osnuje posebno trgovačko društvo)

Djelatnost nove Razvojne agencije Zagreb

  • vođenje i koordiniranje razvojnih projekata Grada Zagreba
  • suradnja s ostalim potpornim institucijama i mrežama za potporu gospodarstva
  • suradnja s poduzetničkim potpornim institucijama tehnološkim parkovima, centrima poduzetničke izvrsnosti)
  • izrađuje i vodi projekte financirane iz EU fondova, te projekte međuregionalne i međunarodne suradnje.
  • jamstva poduzetnicima za dobivanje kredita
  • središte umrežavanja potpornih institucija na širem gospodarskom prostoru

Razvojna agencija trebala bi se baviti:

  • izradom gospodarskih projekata i studija
  • identifikacijom razvojnih prilika, projekata i programa
  • upravljanjem postojećim i novim razvojnim programima
  • pripremom, izradom i vođenjem projekata financiranih iz EU fondova te projekata međuregionalne i međunarodne suradnje.
  • izradom razvojnih, investicijskih, marketinških i drugih ekonomsko financijskih programa i studija, ugovora i druge dokumentacije
  • tehničkom pomoći glede programa međunarodne i međuregionalne suradnje usmjerenih na tehnološki razvoj i razvoj inovativnog poduzetništva
  • izgradnjom i razvojem financijskih institucija i financijskih mjera, potporom tehnološki utemeljenom i inovativnom poduzetništvu
  • upravljanjem postojećim i novim razvojnim programima
  • poticanjem poslovne suradnje, tehnološkog transfera i komercijalizacijom rezultata istraživanja

Aktivnosti Razvojne agencije osim toga obuhvaćaju konzultantske i druge intelektualne usluge za sudjelovanje na izradi:

  • studija regionalnog i lokalnog razvoja namijenjenih poticanju razvoja poduzetništva temeljenih na regionalnim potencijalima i ljudskim resursima,
  • projekata povezivanja poduzetnika, koji u svom radu koriste visoke tehnologe, za uspostavljanje transfera tehnologija, suradnjom s znanstvenim i istraživačkim institucijama.
  • projekata za visoko inovativna poduzeća, suradnjom sa znanstvenim i istraživačkim institucijama.
  • projekata za jačanje izvoznih potencijala i podizanja konkurentne sposobnosti malih i srednjih poduzetnika, gospodarskih subjekata regije, primjenom novih tehnologija i tehnoloških transfera,
  • projekata financiranih iz EU fondova, te projekata međuregionalne i međunarodne suradnje.
  • projekata pružanja usluga i pomoći pri uspostavljanju i razvoju tehnološko usmjerenih i na  znanju utemeljenih poduzeća,
  • projekata pružanja usluga i pomoći pri uspostavljanju i razvoju inovativno usmjerenih poduzeća.

Organizacija i kadrovi

Razvojna agencija će biti organizirana tako da može obavljati nekoliko skupina poslova ………….…………………….…ukupno 15 zaposlenika

UPRAVA

  • Direktor
  • Stručna suradnica – voditelj (ica) ureda
  • Pomoćna radnica – za administrativne i pomoćne poslove

EUROPSKI PROJEKTI

  • Specijalisti za pojedine programe (voditelji) IPA, FP7, CIP, IPARD i sl.
  • Stručni suradnici za pojedina stručna područja – ekonomisti, financije, inženjering

DOMAĆI PROJEKTI

  • Područje energetike
  • Ekologije
  • Gospodarstvo
  • Poljoprivreda
  • Informatika
  • Turizam
  • Razvoj proizvoda i inovacije

JAMSTVENA SHEMA – i  veza s financijskim ustanovama

NAPOMENAtočan broj i specijalnosti stručnih suradnika prilagoditi će se potrebama Grada Zagreba u skladu s otvorenim ili najavljenim europskim projektima, te trenutnim i dugoročnim razvojni planovima 

5.4. Kakve tehnološke parkove Zagreb  treba

Odvajanjem Razvojne agencije od Tehnološkog parka potrebno je definirati način rada, kadrove i organizaciju novog Tehnološkog parka Zagreb.

Zagrebački tehnološki park treba biti institucija koja će ostvarivati visoko postavljene  gospodarske ciljeve i djelovati na drugačiji način nego što djeluju ostali tehnološki parkovi  u Hrvatskoj.

NAPOMENA – uz Tehnološki park razmatrati će se i Centar poduzetničke izvrsnosti, institucija vrlo slična tehnološkom parku, osim što  se „brine“ za poduzeća „niske tehnologije“.

Osnovna koncepcija

  • Razlika između Tehnološkog parka Zagreb i ostalih tehnoloških parkova

Pitanje se može postaviti na sljedeći način: „Zašto Tehnološki park Zagreb ima mnogo bolje rezultate u razvoju proizvoda i izvozu od ostalih tehnoloških parkova?“

Programsko rješenje koje sadržano u Prijedlogu radu temelji se na iskustvu starog (dosadašnjeg) tehnološkog parka koji je dao izvanredne rezultate na području razvoja proizvoda i poduzetništva temeljenog na znanju.

Zbog toga je to rješenje drugačije i složenije od uobičajenih koncepcija i programa rada  ostalih tehnoloških parkova.

  •  Uobičajena koncepcija ostalih tehnoloških parkova

U mnogim gradovima tehnološki parkovi se grade zbog „pomodarstva i zbog toga jer ih i drugi imaju“, ne razumijevajući koja im je namjena i što se od njih treba očekivati.

U velikom broju slučajeva tehnološki parkovi su institucije ili poduzeća koja u  nekim poslovnim zgradama iznajmljuju poslovne prostore, neku poslovnu opremu – uređaj za fotokopiranje, projektor, Internet, sobe za razgovore i prezentacije i slično.

Od ostalih iznajmljivača prostora takvi tehnološki parkovi razlikuju se samo po tome što :

  • su „stanari“ poduzeća koja se više ili manje bave informatikom i komunikacijskim tehnologijama
  • „stanarima“ pružaju i iznajmljuju neke poslovne i tehničke usluge.
  • najam prostora je subvencioniran – subvencija se smanjuje s vremenom boravka u tehnološkom parku.

Osnovni kriterij po kojem se ocjenjuje uspješnost takvog tehnološkog parka je „održivost“ koja se lako može postići ovisno o veličini zgrade i  visini najma prostora.

Sve ostale predviđene zadatke kao što su „stvaranje“ poduzetnika, razvoj konkurentnosti, „transfer tehnologije, suradnja sa znanstvenim institucijama na razvoju proizvoda, komercijalizacija  inovacija i slično“ uglavnom se ne provode, jer za to nemaju niti iskustva, a ubrzo niti interesa.

Takav, uobičajeni način rada tehnološkog parka ne može ostvariti neke posebno značajne rezultate u razvoju poduzetništva, u razvoju proizvoda i u izvozu.

NAPOMENA - Treba istaknuti da je nekoliko tehnoloških parkova u Hrvatskoj na najboljem putu da ostvare vrijedne rezultate.

  • Koncepcija  Tehnološkog parka Zagreb (TPZ)

U ovoj, predloženoj  koncepciji koja je kompleksnija i zahtjevnija, TPZ nije samo iznajmljivač prostora. Programsko rješenje oblikovano je na osnovi problema koje u gospodarstvu Zagreba treba riješiti. TPZ treba  rješavati zadatke iz Strategije razvoja Grada Zagreba i ostvarivati navedene Ciljeve

Zato je težište  stavljeno na:

  • poduzetništvo temeljeno na znanju, na visokim tehnologijama i razvoju proizvoda
  • proces „stvaranja“ poduzetnika, koji počinje i prije ulaska u TPZ
  • sudjelovanje u procesu rasta i razvoja poduzetnika
  • poticanje razvoja,  inovativnosti i komercijalizacije inovacija
  • potpore u povećavanju konkurentnih sposobnosti proizvoda i izvoznih mogućnosti
  • usku suradnju s Razvojnom agencijom, Regionalnom energetskom agencijom i ostalim tehnološkim parkovima u Zagrebu
  • rješavanje gospodarskih problema područja na kojem djeluju
  • sudjelovanju u realizaciji Strategije razvoja gospodarstva Zagreba

Kriterij za ocjenjivanja uspješnosti ZTP-a temeljiti će se na

  • ostvarivanju izvoza,
  • razvoju novih proizvoda i
  • rastu zaposlenosti.

Jedino tehnološki park s takvim Programskim rješenjem može ostvarivati postavljene razvojne ciljeve Grada Zagreba.

Ulazna vrata Grada

Predlažemo pomalo idealističko rješenje da Zagreb  u okviru dugoročne Strategije do 2020. kod 4 ulaza u Grad (Istok, Zapad, Sjever i Jug) uz prometnice izgradi 3 tehnološka parka i 1 CPI - Centar poduzetničke izvrsnosti. Prvi objekt može se izgraditi na mjestu Sveučilišne bolnice Blato, jer je tamo objekt završen najmanje 40%.

Tehnološki parkovi na ulaznim vratima Zagreba

 STRATEG.-2-x1502112016

Zagreb kao znanstveno i gospodarsko središte Hrvatsko treba poticati razvoj na što većem broju područja. Ključna područja na kojima Zagreb ima znanstvenu i industrijsku tradiciju su :

  • informatika i elektronika, telekomunikacije,
  • elektrostrojarstvo, robotika, metaloprerađivačka industrija,
  • biotehnologija

TPZ će se, u prvoj fazi razvoja, usmjeriti na sva tri područja, a u sljedećoj fazi svako područje bi trebalo imati svoj tehnološki park pripremljen svojom infrastrukturom (laboratorijima, ispitnim stanicama, energetskim priključcima)  za specifične zahtjeve tih pojedinih tehničkih područja.Takvoj specijalizaciji mora se prilagoditi i infrastruktura i razni priključci.

Ti tehnološki parkovi (i CPI) gradili bi se u etapama, modularno s objektima veličine 5.000 m2.  Kada bi se „popunio“ jedan objekt takav objekt, započela bi gradnja drugog. Budući da se želi provoditi stroga selekcija poduzetnika po kriterijima razvoja proizvoda, rasta zapošljavanja i ostvarenog izvoza, trebati će vremena da se popuni pojedini objekt.

Veličina od oko  5.800  m2  izabrana je zato, jer kod toga tehnološki park može biti samoodrživ, a može se i uz strogu selekciju popuniti u razumnom vremenu (od 1-2 godine).                     

Kako će djelovati  novi Tehnološki park Zagreb

Tehnološki park težište svog rada stavlja na vođenje rasta i razvoja poduzetnika na području visokih tehnologija i razvoja proizvoda.. Zato mora imati stručnjake koji su specijalisti za pojedina poslovna područja i koji razumiju proces poslovanja, rasta i razvoja poduzetnika, proces razvoja proizvoda i stvaranje inovacija i nastupa na tržištu. I koji poduzetnicima mogu pomoći u rješavanju poslovnih problema.

Tehnološki park treba djelovati i u srednjim školama gdje kod izuzetnih učenika već može započeti poduzetnički razvoj.

U samom tehnološkom parku kroz praćenje razvoja poduzetnika treba znati na osnovi jasnih kriterija ocjenjivati uspješnost razvoja poduzetnika, pružati im pravu i kvalitetnu stručnu i ostalu potporu

  •  Opći cilj

Cilj novog tehnološkog parka je stvaranje i poticanje razvoja novih poduzeća utemeljenih na znanju koja će razvijati i proizvoditi inovativne proizvode konkurentne na svjetskom tržištu, rasti i razvijati se i pokretati zagrebačko gospodarstvo.

 Konkretni ciljevi djelovanja Tehnološkog parka Zagreb i CPI-a.

  1. povećanje izvoza – povećati broj poduzetnika koji imaju izvozni potencijal na području visokih tehnologija u Gradu Zagrebu
  2. zapošljavanje -povećati broj novootvorenih radnih mjesta
  3. inovativnost i razvoj novih proizvoda - povećati broj novih, na svjetskom tržištu konkurentnih proizvoda stvorenih na osnovi vlastitog razvoja
  4. znanost - ostvariti vezu sa Sveučilištem i znanstvenim institucijama
  5. umrežavanje - postati središte umrežavanja potpornih institucija na širem gospodarskom prostoru (sa Zagrebačkom županijom)

Taj cilj će se ostvariti u tehnološkom parku kroz složeni proces „stvaranja, rasta i razvoja poduzetnika“ koji počinje već u srednjoj školi, nastavlja se na fakultetima, ulazi u tehnološki park kroz fazu inkubacije, rasta i razvoja i nastavlja i nakon izlaska iz tehnološkog parka.

U tom procesu će se:

  1. poticati i pomagati osnivanje novih, malih privatnih poduzeća
  • djelovati u školama i fakultetima
  • informirati ljude o poduzetništvu
  • pripremati i obrazovati za poduzetništvo
  • davati financisjku potporu, kredite i garancije za poduzetnike početnike
  1. poticati i pomagati rast i razvoj postojećih poduzeća
  • postojećim poduzećima pružati potporu u razvoju kroz mentotstvo, obrazovanje, marketinšku pomoć, nastupe na tržištu, sajmovima, kredite i sl.
  • programi uvođenje sustava kvalitete po ISO 9001:2000
  • programi restrukturiranja poduzeća, uvađanja novih metoda rada, nove organizacije i novih tehnologija
  1. poticati i pomagati stvaranje inovacija, razvoj i inoviranje proizvoda
  • s poticanjem stvaranja invatora početi u školama i fakultetima
  • kreirati projekt „komercijalizacija inovacija” i pružati potporu inovatorima od ideje do nastupa na tržištu, 
  • potpora kroz programe povećanja konkurentnosti,
  • transfer tehnologije od znanstvenih institucija prema poduzetništvu, 
  • suradnja sa znanstvenim institucijama na razvojnim projektima

U tom procesu tehnološki park će surađivati s fakultetima, znanstvenim, financijskim, gradskim, državnim i ostalim institucijama koje će biti podrška i logistika  u funkciji ostvarenja cilja.

Realizacija ciljeva odvija se kroz jedan složeni proces koji obuhvaća tri osnovne faze:

    I. FAZA – predinkubacijske aktivnosti – izvan Tehnološkog parka (prije ulaska u Tehnološki park)

      Svrha ove, pripremne, faze je:

  • informirati sve potencijalne poduzetnike, poduzetnike u rastu i razvoju, studente, učenike i druge zainteresirane strane o poduzetništvu, o problemima i rješenjima problema vezanih uz poduzetništvo, o potpornim programima, o radu i aktivnostima Tehnološkog parka.
  • motivirati potencijalne i postojeće poduzetnike da se aktivno uključe u poduzetništvo, da koriste potporne mjere Grada i države, da koriste usluge Tehnološkog parka itd.
  • motivirati studente, učenike i druge zainteresirane strane da počnu razmišljati o uključenju u poduzetništvo
  • selektirati – izvršiti provjeru i selekciju kandidata za ulazak u tehnološki park na osnovi strogih kriterija

     II. FAZA - inkubacijske aktivnosti -  unutar Tehnološkog parka

  • osnivanje, rast i razvoj tehnološki orijentiranih poduzeća temeljenih na znanju, inovacijama, visokim tehnologijama u suradnji s fakultetima, znanstvenim institucijama i industrijom. Takva mala, inovativna, high-tech poduzeća mogu biti središte razvoja visokih tehnologija, bez kojih nema modernog gospodarstva i mogu imati najbrži rast i najveće izvozne mogućnosti.

        Tehnološki park posvetiti će se razvoju takvih poduzeća

         Najvažniji dio procesa ovija se u tehnološkom parku kroz proces  inkubacije

    III. FAZA - post inkubacijske aktivnosti – nakon izlaska iz Tehnološkog parka i ulaska u

           Poduzetničku zonu

  • poduzeća koja završe fazu inkubacije ( razvojnu fazu od osnivanja do faze zrelosti) te nakon što „prerastu“ uvjete koje im pruža Tehnološki park imaju potrebu za većim prostorom, a posebno izražavaju želju  da izgrade svoj prostor i da ne plaćaju najam za  korištenje tuđeg prostora.

       Ta njihova sljedeće faza poslovnog razvoja moći će se realizirati u prostoru  Poduzetničke zone gdje će se pripremiti građevinske parcele sa potpuno sređenom svom dokumentacijom, energetskim i komunalnim priključcima, prometnicama, parkiralištem, te vezom s prometnicama

Tehnološki park će osigurati punu transparentnost djelovanja kroz  jasne pravilnike (već su provjereni kod dosadašnje Tehnološkog parka) koji će odrediti:

  1. kriteriji za prijem poduzetnika (kriterij selekcije)
  2. kriteriji za ocjenjivanje uspješnosti rada tehnološkog parka

    - broj poduzetnika, rast poduzetnika ( broj zaposlenika ), uspješnost poduzetnika, izvozni                         rezultati poduzetnika

  1. sustav potpore -  za poduzetnike za njihov rast i razvoj
  2. sustav obrazovanja - za ljude koji vode tehnološke parkove i  poduzetničke inkubatore i koji rade u njima
  1. sustav poslovnog obrazovanja – za poduzetnike

Kriterij ulaska u Tehnološki park Zagreb [2]

U Tehnološki park mogu ući poduzetnici koji:

  1. djeluju na područja visoke tehnologije, elektronike i informatike,
  2. bave se razvojem proizvoda, tehnologija i usluga,
  3. proširuje tehnološke mogućnosti Zagreba,
  4. izvozno su orijentirani, 
  5. imaju potencijal rasta i razvoja

Poduzeća koja ulaze u Tehnološki park moraju:

  • biti u 100%-tnom vlasništvu građana Republike Hrvatske i
  • imati sjedište u Gradu Zagrebu.

 Među poduzećima koja zadovoljavaju osnovne kriterije prednost imaju :

  • poduzeća inovatora koji su nagrađeni kroz Projekt potpore inovatorima Grada Zagreba
  • mladi poduzetnici (do 30 godina starosti)
  • žene poduzetnice

Poduzeća koja ne mogu ući u Tehnološki park

  1. poduzeća koja se bave samo trgovinom ili predstavnici stranih poduzeća,
  2. poduzeća s tehnologijama koje zagađuju okoliš,
  3. poduzeća koja bi svojom djelatnošću (bukom i slično) remetila poslovanje

      ostalih poduzeća u Tehnološkom parku,

  1. poduzeća čija djelatnost ruši ugled Grada Zagreba,
  2. poduzeća koja ne zadovoljavaju kriterije ulaska u TPZ

 Kandidati za ulazak u TPZ:

  1. potencijalni (budući) poduzetnici- tehnološki park ih pronalazi, motivira, obrazuje, prati i priprema za ulazak  u tpz
  2. mladi poduzetnici – prolaze proces inkubacije, tehnološki park im omogućuje dobivanje potrebnog znanja  pomoć i potporu u  razvoju  učenje od starijih  članova TPZ-a
  3. poduzetnici u rastu i razvoju - tehnološki park im omogućuje daljnji rast i razvoj, stimulativnu okolinu  povećanje konkurentnosti proizvoda

Poduzetnici u TPZ-u - i „mladi i stari“, početnici i  mentori

U tehnološkim parkovima i CPI-ima bili bi i poduzetnici početnici, koji prolaze proces inkubacije i „stariji“ poduzetnici u rastu i razvoju. To je vrlo važno jer na taj način mladi poduzetnici rastu i razvijaju se kraj starijih kolega, uče od njih i mogu sudjelovati u njihovim projektima. Osim toga mogu se spontano stvarati klasteri malih poduzetnika oko velikih. Stariji poduzetnici mogli bi biti „mentori“ mladima.

Najvažniji dokumenti za djelovanje TPZ-a

  1. Program za poticanje malog i srednjeg gospodarstva Grada
  2. Procedura za ulazak u Tehnološki park
  3. Pravilnik o kriterijima za prijem malih poduzetnika u Tehnološki park
  4. Pravilnik o kriterijima za odobravanje potpora i obvezama poduzetnika u Tehnološkom parku
  5. Ugovor s poduzetnikom – prava i obveze

NAPOMENA – svi ti pravilnici i kriteriji mogu se pročitati na www.raza-tpz.hr

Tehnološki park Zagreb će pružati potporu rastu i razvoju poduzeća  koja će

  1. proizvoditi proizvode konkurentne na svjetskom tržištu
  2. povećavati zaposlenost
  3. stvarati «dodanu vrijednost, utemeljenju na znanju, inovacijama   i istraživanju i razvoju».

TPZ će pružati potporu poduzetnicima tijekom

  • procesa poslovnog rasta i razvoja
  • procesa razvoja inovativnog proizvoda

Nužni preduvjeti da bi TPZ ( a i svaki drugi tehnološki park i poduzetničkim inkubator) mogao djelovati su:

  1. poduzetnici - koji se bave visokim tehnologijama, razvojem proizvoda, inovacijama.  Ako takvih poduzetnika nema, ne može niti TPZ djelovati.
  2. opremljena zgrada – sa svom opremom, energetskom, informatičkom i  ostalom.
  3. menadžment - razumije tehniku, proizvode, tržište razumije poduzetništvo.
  4. financiranje - definirano u programu poticanja poduzetništva grada. 
  5. podrška - podrška gradskog poglavarstva definirana u strategiji razvoja

Pored toga u okolini je nužna

  • blizina sveučilišta i tehničkih srednjih škola
  • industrija i industrijska tradicija

Pravna, organizacijska i kadrovska struktura Tehnološkog parka

  • Pravni oblik

Tehnološki park treba biti organiziran kao trgovačko društvo, odnosno društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o. ) u vlasništvu Grada Zagreba.

Može se osnovati i kao dioničko društvo u kojem bi suvlasnici bili Sveučilište, HGK i još neka institucija, što bi teoretski omogućilo širi utjecaj i kvalitetniji nadzor.

Međutim, takva rješenja do sada u drugim tehnološkim parkovima nisu donijela nikakva poboljšanje, a donijela su dosta zbrke i neučinkovitosti u radu.

  • Organizacijska i kadrovska struktura

Tehnološkim parkom mora upravljati mali tim stručnjaka koji zajedno s direktorom vode i podupiru razvoj poduzetnika u tehnološkom parku.

  • Kadrovi
  1. direktor (VSS) – tehničkog smjera s iskustvom  u razvoju proizvoda
  2. suradnički tim – za razvoj poduzetništva
  • specijalista za financije (VSS) – ekonom. smjer
  • specijalist za poslovne i razvojne projekte (VSS) – tehnički smjer
  • specijalist za pravne i kadrovske poslove  (VSS) – pravni smjer
  • specijalist za marketing, prodaju, obrazovanje i osvajanje tržišta (VSS) –ekonom.

      3. specijalist za računovodstvo (SSS), 

      4. recepcija (SSS)

      5. domar (SSS) ?

NAPOMENA – poslovi održavanja objekta, informatičko održavanje, čuvanja i sigurnosti, usluge kava sokova i sl. organizirali bi se kao vanjske usluge.

Ukupan broj zaposlenika ……………….. 8

       Visoka stručna sprema ……5

       Srednja stručna sprema …..3

Namjena poslovnih prostora (npr. 5.800 m2)

  1. oslovni prostori za poduzetnike – uredi, radionice, skladišta, laboratoriji
  2. prateći poslovni prostori
  • soba za poslovne razgovore (20 mjesta),
  • učionice, informatička učionica (15 mjesta s računalima)
  • velika dvorana - polivalentna dvorana (100 mjesta)
  • informatička baza–sistemska, serverska soba, telekomunikacijska soba i infrastruktura
  • izložbeni prostor,
  • mali restoran, kafić - s prostorom za sjedenje (20 mjesta),
  • recepcija za prijem gostiju
  • vrtna terasa za odmo

      3. prateći prostore

  • hodnici, sanitarni čvor, prostor za fotokopiranje, dizala,stepenice
  • prostor za pušače
  • skladište
  • parkiralište

      4. uredi za upravu, stručne službe i ostalo osoblje TPZ-a

  • direktor, suradnici, savjetnici, mentori, domar, informatičar
  1. uredi za upravu, stručne službe i ostalo osoblje RAZA - e
  2. uredi za upravu, stručne službe i ostalo osoblje REGEA-e
  3. oprema
  • namještaj – stolovi, stolice, omari,
  • oprema za kemijski laboratorij - kromatograf, atomski apsorber, digestor, termostati, peći 
  • oprema za radionicu - SMD-lemljenje elektron. komp., mali CNC univerzal. stroj, bušilica , brusilica, PCB-uređaj za izradu protot. štamp. pločica, aparati za mjerenje el. i meh. veličina
  • računala i server,
  • telekomunikacijska oprema i mreža, LAN računalna mreža,
  • telefonska infrastruktura,
  • sustav povezivanja na Internet,
  • protuprovalni, sigurnosni i dojavni sustav, protupožarni sustav,
  • centralna klima, klima uređaji
  • fotokopirni uređaj
  • projektori,
  • audio sustav u dvorani za konferencije

-     kamere za video nadzor objekta, itd.

Zgrada mora imati i uređeni okoliš

  • parkiralište, prometnice, zelene površine

Zgrada Tehnološkog parka – razrada poslovnih prostora

Ova je razrada samo načelna, jer će se konačne veličine, raspored i ukupni poslovni prostor definirati nakon prvih analiza u Studiji izvodljivosti. ( Izrađeno uz  pretpostavku da ćemo imati Tehnološki parka veličine min 5.800m2,  jer je to veličina kod koje Park može biti samoodrživ).

 STRATEG.-2-x1602112016


Veličina zgrade je takva ( 5.800 m2) da Tehnološki park može biti samoodrživ, kada se popuni. U tom Tehnološkom parku očekuje se zaposlenje 350-400 ljudi (kada bude pun).

Zgrada mora biti modularnog tipa s pregradnim zidovima koji se mogu premještati.

Zgrada će imati osnovne prostore veličine 20m2 koji se mogu multiplicirati, pregrađivati ovisno o potrebi poduzetnika.

Zgrada nema svoju kotlovnicu, već energiju dobiva iz Toplane.

 STRATEG.-2-x1702112016

Planirani prihod - od zakupa iznose 2.808.000 kn Od ukupnih 5.800 m2  planira se u zakup ponuditi 3.500 m2 za poduzetnike i 400 m2 agencijama. Planirana cijena m2 poslovnog prostora je 60 kn. 

Prihodi od prefakturiranja režija iznose 1.287.000 kn (cca 27,5 kn po m2) uključuje troškove energije, komunalnih i vodnih naknada za 3.900 m2.

Materijalni troškovi - planirani su prema podacima iz prethodnih godina u sadašnjem tehnološkom parku, dok su  troškovi vezani uz sam prostor multiplicirani faktorom koji je određen odnosom veličana sadašnjeg (1.030 m2) i budućeg tehnološkog parka (5.800 m2).

Troškovi osoblja uključuju troškove za 8 zaposlenika.

VAŽNA NAPOMENA – takav Tehnološki park može biti samoodrživ, kada će biti popunjen.                   

Nekoliko primjera  mogućih lokacija za tehnološki park u Zagrebu

 STRATEG.-2-x1802112016

NAPOMENA - U srpnju 2003. godine na prijedlog Gradskog ureda za gospodarstvo, Gradsko poglavarstvo je na 63. sjednici donijelo Zaključak o kupnji nekretnina u Petruševcu za  29.327.966,00 kn, premda zgrade nisu imale građevinsku, uporabnu i lokacijsku dozvolu. U konačnici se 2004. godine za objekt ishodila samo lokacijska dozvola. Sada su na tu zgradu svi zaboravili.

 STRATEG.-2-x1902112016

NAPOMENA – danas u studenom 2016. Zagreb još uvijek nema zgradu za Tehnološki park kakav zaslužuje. U listopadu 2016. u malom gradu Križevcima otvoren je prekrasan tehnološki park na prostoru od 8.450 m2, najveći u Hrvatskoj. A istovremeno Zagreb priprema paviljon br. 12. na Zagrebačkom velesajmu za potrebe tehnološkog parka. To je betonska zgrada bez prozora, na 1. katu iznad izložbe namještaja, kauča, kuhinja i popluna. Taj ružan, neadekvatan prostor daje pravu sliku odnosa Zagreba prema poduzetništvu i cijelom gopsodarstvu.

5.5. Kakvu poduzetničku zonu Zagreb treba

Zagreb je jedini od većih gradova u Hrvatskoj koji nema svoju poduzetničku zonu. To je u skladu sa „strategijom“ koja je težila izbacivanju industrije iz Grada.Međutim, Gradska skupština Grada Zagreba, na 40. sjednici, 5. travnja 2005., donijela je PROGRAM razvoja poduzetničkih zona na području Grada Zagreba u kojem je naveden sve što je nužno za osnivanje poduzetničkih zona.

Taj Program samo treba primijeniti u praksi.

Svrha Programa razvoja poduzetničkih zona na području grada Zagreba je poticanje razvoja poduzetništva gradnjom poduzetničkih zona. Gradnjom poduzetničkih zona poduzetnicima će se omogućiti povoljniji i jeftiniji način gradnje ili kupnje poslovnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu, odnosno zakup poslovnog prostora po povoljnijim uvjetima.

Poduzetnička je zona, prema ovom programu, područje koje je prostorno-planskim dokumentima određeno za obavljanje gospodarskih djelatnosti sa sagrađenim prometnicama i komunalnom infrastrukturom.

Poduzetnička zona organizirat će se kao društvo s ograničenom odgovornošću u vlasništvu Grada Zagreba. Poslovanje zonom vodit će uprava poduzetničke zone, a uz nju će biti organizirane službe za održavanje i čuvanje objekata te, prema potrebi, poduzetnički i edukacijski centar za pružanje usluga obrazovanja i poslovnih savjeta poduzetnicima u zoni i izvan nje.

Poduzetnici koji su svojim rezultatima u poslovanju i veličinom „prerasli“ Tehnološki park ili Centar poduzetničke izvrsnosti i više ne žele iznajmljivati poslovni prostor, moći će u Poduzetničkoj zoni izgraditi svoj polovni objekt, tvornicu i slično.

Prema Programu ciljevi i zadaci poduzetničke zone su:

  • razvoj poduzetničke infrastrukture, sukladno Programu poticanja razvitka malog gospodarstva u Gradu Zagrebu;
  • poticanje poduzetništva, rasta i razvoja malih privatnih tvrtki;
  • povećavanje zapošljavanja;
  • privlačenje novih, modernih, high-tech, biotehnoloških, čistih i profitabilnih tehnologija;
  • privlačenje izvrsnih tvrtki iz cijele Hrvatske i inozemstva;
  • pružanje poslovnih, tehničkih, obrazovnih i drugih usluga malim privatnim tvrtkama;
  • proširivanje proizvodnih i tehnoloških mogućnosti Zagreba;
  • stvaranje uvjeta za premještaj dijela proizvodnih djelatnosti iz gradskog središta u područja na rubu Grada.

Zona u kojoj će se odvijati utvrđene djelatnosti mora u završnoj fazi biti opremljena:

  • prometnom infrastrukturom (pristupne ceste i ceste u zoni),
  • komunalnom infrastrukturom (vodovodne instalacije, tehnološka voda i industrijska kanalizacija, instalacije oborinske odvodnje i kanalizacije u zoni i priključak na vanjske instalacije);
  • energetskom infrastrukturom (trafostanice, javna rasvjeta, električni priključci i plinski priključci);
  • telefonskom i internetskom mrežom.

U poduzetničkoj zoni treba biti organizirano sakupljanje i odvoz otpada, s mogućnošću odvojenog sakupljanja otpada i reciklažnim dvorištem.

Kriteriji uključivanja u poduzetničku zonu

U poduzetničku se zonu prema tom Programu mogu uključiti oni poduzetnici (obrtnici i trgovačka društva) koji zadovoljavaju sljedeće kriterije, odnosno koji imaju jednu ili više sljedećih karakteristika:

  • koji se bave proizvodnjom i razvojem proizvoda, tehnologija i usluga;
  • s područja " high techa " , elektronike, informatike i biotehnologije;
  • koji na svom području djelatnosti zaslužuju epitet izvrsnosti;
  • djelatnost koja proširuje tehnološke mogućnosti Grada Zagreba;
  • koji svoje proizvode izvoze;
  • izvrsne proizvodne tvrtke za koje se procijeni da će rasti i razvijati se;
  • koji povećavaju broj zaposlenika;
  • proizvodi koji zamjenjuju uvozne proizvode;
  • djelatnost koja je nužna za funkcioniranje poduzetničke zone;
  • koji rade na razvojnom projektu od interesa za Grad Zagreb ili za trgovačka društva u vlasništvu Grada;
  • koji pružaju poslovne, stručne i savjetodavne usluge malim poduzetnicima;
  • djelatnost koja je vezana uz uvođenje novih, vrhunskih i stranih tehnologija;
  • koji se uklapaju u "cluster" koji se organizira u zoni.

Prioritet će imati poduzetnici čiji su poduzetnički projekti :

  • u funkciji povećavanja zaposlenosti;
  • zapošljavaju nositelje visokokvalificiranoga stručnog rada, a posebice mlade;
  • u kojima se najbolje valorizira ljudski potencijal - sustavno usvajanje, razvijanje i primjena znanja;
  • izvozno orijentirani, visokoprofitabilni, imaju modernu (visoku) tehnologiju i privlače kapital;
  • usmjereni na poduzetničko korištenje inovacija;
  • najbolje mogu iskoristiti lokacijske, geoprometne, energetske i druge pogodnosti;
  • omogućuju poboljšavanje kvalitete življenja i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša - visoki stupanj ekološke obzirnosti;
  • energetski visoko učinkoviti i štedljivi.

Tvrtke koje ne mogu ući u poduzetničku zonu:

  • tvrtke s " prljavim " tehnologijama;
  • djelatnosti koje remete poslovanje ostalih u poduzetničkoj zoni;
  • djelatnosti koje nisu od gospodarskog značenja za Grad Zagreb.

 Moguća lokacija poduzetničkih zona

U Programu je predviđano da bi se Poduzetničke zone gradile  u okviru radnih zona koje su već tradicionalno smještene na rubnim područjima grada Zagreba:

  • Savica-Šanci,
  • Žitnjak,
  • Lučko,
  • Radnička - Domovinski most,
  • Resnik,
  • Sesvete, Ulica Ljudevita Posavskog i Industrijska ulica,
  • Jankomir,
  • nekadašnja tvornica cementa u Podsusedu,
  • Buzin;

Površine zona, ovisno o raspoloživom zemljištu za ovu namjenu, iznosit će od 25 ha do 50 ha, što će se precizno uskladiti s Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba.

NAPOMENA – u studenom 2016. Zagreb još nema Poduzetničku zonu i u još uvijek dominira vrlo oprana teza da „industriju treba izmjestiti iz Grada“, jer je „Zagreb preskup za industriju“. Ta teza je strašno štetna opasna i glupa.

VI. Zaključak

Nakon provedenih analiza Strategija  predlaže sljedeće zaključke:

  1. dosadašnji gospodarski koncept koji se razvijao u Hrvatskoj i u Zagrebu, temeljen na uvozu i deindustrijalizaciji bio je pogrešan i velikim dijelom uzrokovao sadašnju gospodarsku krizu.
  2.  posljedica tog pogrešnog koncepta (pored ostalih uzroka, kao što je svjetska financijska kriza) je sve veća stopa nezaposlenosti, veliki trgovinski deficit i pad prihoda Grada
  3.  budući razvoj zagrebačkog gospodarstva mora se temeljiti na ponovnoj industrijalizaciji Zagreba kroz gospodarstvo znanja s inovativnim proizvodima konkurentnim na svjetskom tržištu  i na rastu i razvoju proizvodnog poduzetništva temeljenog na znanju.
  4. taj novi koncept može se realizirati kroz novi program koji će povezivati novi Potporni poduzetnički sustav i Hrvatski (i zagrebački) inovacijski sustav i koji će povezati sve institucija s ciljem stvaranja novih proizvoda konkurentnih na svjetskom tržištu na temelju programa u kojem će biti svi segmenti podrške razvoju poduzetništva – od financija, potpora do poduzetničke infrastrukture.
  5. Zagreb treba izgraditi modernu poduzetničku infrastrukturu kao podršku razvoju poduzetništva. Ta infrastruktura obuhvaća nekoliko tematskih tehnoloških parkova i centara poduzetničke izvrsnosti, razvojnu agenciju i nekoliko poduzetničkih zona.

 

LITERATURA

 

  1. Abramovitz, Moses. (1989), Thinking about growth, New York, Cambridge Univesity Press, pp 352
  2. Bago, Darinko (2011.), Naš izlaz iz krize afirmacija izvrsnosti, 6.konvencija hrvatskih izvoznika, 18. svibnja 2011.
  3. Drucker, Peter (1969), The Age of Discontunuity, Harper&Row, New York,
  4. European Commission (2002), High-tech SMEs in Europe, Observatory of European SMEs 2002, No. 6,
  5. Grupa autora (2001), Studija o gospodarstvenom razvoju Grada Zagreba u razdoblju 2001.-2005. godine, Ekonomski institut, Zagreb, prosinac 2001.
  6. Gradski ured za strategijsko planiranje (2010), Gospodarska i društvena kretanja u gradu zagrebu - statistički podaci,  razdoblje I.-IX. 2010. godine,broj 71,  Gradski ured za strategijsko planiranje, Statistički odjel, prosinac 2010.
  7. Grupa autora (2009): „Zagreb plan-osnovna analiza (radni materijal)“, Gradski ured za strategijsko planiranje, Zagreb, prosinac 2009.
  8. Grupa autora (2010.), Makroekonomski razvoj i financijski rezultati poslovanja poduzetnika grada zagreba 2005.-2009., Izvod iz razvojne strategije grada zagreba, analiza/ocjena stanja, (gospodarski dio), Gradski ured za strategijsko planiranje, Zagreb, rujan 2010.
  9. Grupa autora (2010.): „Strategija razvoja grada Zagreba“, SDP, Zagreb, siječanj 2010.
  10. Grupa autora (2009.): „Analiza dosadašnjeg razvoja i stanja obrtništva sa smjernicama za strategiju njegova razvoja – projektna studija“, Ekonomski institut Zagreb, prosinac 2009.
  11. Gradski ured za gospodarstvo (2000.): „P r o g r a m poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu“ , Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, rujan 2000.
  12. Gradski ured za gospodarstvo (2005.) „P r o g r a m razvoja poduzetničkih zona u Gradu Zagrebu“, Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, travanj 2005.
  13. HGK (2010.), Hrvatsko gospodarstvo 2009. godine, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, lipanj 2010.
  14. HGK-ZG (2010.), Gospodarska kretanja grada Zagreba i Zagrebačke županije, siječanj – rujan 2010.g., broj 43, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, prosinac, 2010.
  15. HOK (2010.), Obrtništvo u brojkama 2010., statistički pregled, Hrvatska obrtnička komora. Ožujak, 2010.
  16. Jacobs, Jane (2007.), „Gradovi i bogatstvo naroda-Kako se zaista pokreće ekonomski razvoj“, Metropress, Zagreb
  17. Karaman, Igor (1991.), Industrijalizacija građanske hrvatske (1800-1941), Naprijed Zagreb
  18. LPZ projekt (2011), Strategija za razvoj ljudskih potencijala Grada Zagreba, Lokalna partnerstva za zapošljavanje – Faza 3, Program Europske unije za Hrvatsku, IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala, EuropeAid/127435/D/SER/HR
  19. Meri, Thomas (2008), Who are the people employed in high-tech and in which regions do they work?, Eurostat, Science and technology, Statistics in focus, 51/2008
  20. MINGORP (2008): „Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2008-2012, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, travanja 2008.
  21. MINGORP (2010), Operativni program „Regionalna konkurentnost“ 2012-2013. Sažetak nacrta radnog dokumenta, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, svibanj 2010.
  22. MINGORP (2011): „Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2011. godina“, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, veljača 2011.
  23. MRRŠVG (2009.), Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, NN153/09, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva I vodnog gospodarstva Republike Hrvatske, prosinac, 2009.
  24. MRRŠVG (2010.), Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske, Narodne novine NN br. 53/2010, Zagreb
  25. OECD (1996), The Knowledge-based Economy, Paris, OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development, Paris, 1996.
  26. OECD-EUROSTAT (2005), Oslo Manual - Guidelines for collecting and interpreting innovation data, OECD, Paris
  27. Ožanić, Marijan (2004) „Mali brod na olujnom moru- od ideje do prvog ugovora, - priručnik za poduzetnike“, Tehnološki park Zagreb, Zagreb, 2004.
  28. Ožanić, Marijan (2009) „Tehnološki park Zagreb – 15 godina razvoja“, Razvojna agencija Zagreb-TPZ d.o.o., Zagreb, 2009.
  29. SDK (1991), Informacije o poslovanju privrede grada Zagreba u 1990. godini, Služba društvenog knjigovodstva u Republici Hrvatskoj, Sjedište Zagreb, Zagreb, ožujak 1991.
  30. Švarc, Jadranka (2004), Gospodarstvo znanja: zašto znanje u Hrvatskoj nije razvojni resurs?, Inovacijsko žarište, Vol.2 (4),  Zagreb
  31. Švarc, Jadranka (2009), Gospodarstvo znanja i lokalni razvoj:posljedice za inovacijsku politiku, HAZU, Zagreb
  32. Švarc, Jadranka (2009), Hrvatska u društvu znanja: prijepori i perspektive inovacijske politike, Školska knjiga, Zagreb
  33. Švarc, Jadranka (2011). Hrvatska u gospodarstvu znanja: (ne)moguća misija, Međunaodni skup: Projekti i projektni menadžment: projekti na znanju utemeljenog društva, Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, Zagreb, 25.-26. veljače 2011
  34. *** Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, Hrvatski sabor na sjednici 13. ožujka 2002. Narodne novine, NN 029/2002

 

 [1] Razvojna agencija Zagreb-TPZ d.o.o., (www.raza-tpz.hr)

[2] Kriteriji – definirani u „Pravilniku o kriterijima za ulazak poduzetnika i njihovim obvezama u tehnološkom parku Zagreb“   (www.raza-tpz.hr)

 

Komentari

Komentiraj